ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 471

ARHIV ZAGREBAČKE ŽUPANIJE , , Ivan Meden Historijat Godine 1756. odijelila se Zagrebačka od Križevačke županije. Od tada se može, dakako uz manje ili veće prekide, pratiti historijat arhiva Zagrebačke županije, koji seže sve do godine 1926., kada je arhiv predan Državnom arhivu u Zagrebu. 21. travnja 1756. obavljena je prva restauracija županijskog činovništva Zagrebačke županije. Cijela se njena uprava zajedno sa svojim arhivom nastanila u t. zv. »kraljevinskoj kući« (domus regnicolaris). Bila je to prilično oštećena jednokatnica, a nalazila se na mjestu današnje Sabornice. U istoj zgradi je godinama zasjedao i Banski stol, ali samo formalno, budući da ga je hrvatski ban sazivao u Varaždinu. Međutim, ban Franjo Nadaždi izrazio je želju, da bi »kraljevinsku kuću« trebalo obnoviti i dotjerati, kako bi se u njoj mogla održavati zasjedanja Banskog stola. Na njegovu želju dade Hrvatski sabor zgradu temeljito preinačiti i urediti. Radom oko njena uređenja rukovodio je Nikola Škflec, koji je tada vršio službu zemaljskog blagajnika. O njegovom zalaganju na tom poslu, a naročito o njegovoj brizi posvećenoj arhivskoj građi, koja je tamo bila pohranjena, govori pohvalno Adam Baltazar Krčelić.

1

) Ubrzo nakon osnivanja arhiva Zagrebačke županije počeo se sve naprednije isticati problem sređivanja i smještaja arhivalija. U izvještaju Zagrebačke županije Kraljevskom vijeću iz 1770. napominje se, da je izabran jedan odbor, kojemu je dužnost točno opisati sadanje stanje arhiva, pa izraditi nacrt, na koji bi se način isti što bolje uredio i opskrbio indeksima. Naročito se ističe potreba sređivanja spisa, podcrtava se važnost njihova signiranja, kao i protokoliranja.

2

) Sve je, međutim, ostalo više manje neostvareno. Godine 1772. predloženo je, da se u arhivu županije zaposli jedan službenik, koji bi imao dužnost urediti zapuštenu arhivsku građu. Tom 1) »Dosada je u toj istoj kraljevinskoj kući u Zagrebu za arhive bila određena samo jedna soba, u kojoj su se bez reda zbrkano i ispremiješano bacali spisi kraljevine, Stolova i županija. Blagajnik kraljevinske blagajne gospodin Nikola Škrlec, kojemu je pred očima bila jedina opća dobrobit, a nije ga vodilo lično koristoljublje, prigodom popravljanja te kuće rasporedi arhive kraljevine po posebnim sobama: jednu je sobu uzeo za spise banskog stola i kraljevine, drugu za spise sudbenog stola i, konačno, treću za spise zagrebačke županije. Pojedine je spise odjeljivao prema tome, kojoj oblasti pripadaju, i prenosio ih u određene arhive, da ih kasnije potpuno sredi.« (Adam Baltazar Krčelić: Annuae, ili Historija 1748.—1767., Zagreb 1952. JAZU. 2) Acta congregationalia comitatus zagrabiensis a. 1770. Nr. 71, Fase. 3. — 471 —