ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 42
vojskom imao bi se prilike uvjeriti u Pleternici i Novoj Kapeli-Batrini, gdje su vojnici javno u gostionama hvalili i ogovarali socijalističko komunističke ideje. U Požegi došlo je dapače tako daleko, da su tamošnji vojnici prigodom izbora odbora Narodnoga Vijeća na poziv Tajkova, javno glasovali za socijalističku listinu. Tajkov izdaje svoj list socijalističko glasilo »Narodna volja«, koji širi u mnogo primjeraka i među tamo smještenu srpsku vojsku. Na konferenciji uvjerio sam se, da Tajkov i njegova družba imadu ozbiljne nakane provesti što snažniju pobunu, jer su se osobito zauzimali za ukinuće prijekog suda. Na konferenciji stavili su mi konkretne prijedloge, koje neka iznesem pred Narodno Vijeće u Zagrebu i to slijedeće: 1. bezodvlačno ukinuće prijekog suda. 2. amnestija pljačkaša osim zločinaca od zanata, koji su kod toga sudjelovali. 3. pitanje odštete za nedužno postradale. 4. zapljena kod trgovaca nagomilane robe. . 5. garancija za zaštitu radnog naroda. Glede prve točke odgovorio sam Tajkovu, da je moje mijenje da je za pošten svijet posve sve jedno da li je prijeki sud proglašen ili nije, a za one koji ga se imadu razloga bojati, dobro je da postoji. Glede amnestije napomenuo sam, da bi bila na mjestu samo individualna amnestija, ali nipošto općenita. Istaknuo sam, da vjerujem, da je kod pretežnog dijela pljačkaša djelovala masa t. j. išli <?" ^ mipsto Dljačkanja zato, jer su vidili, da i drugi idu. Takove ljude, koje je val mase povukao za sobom, moglo bi se amnestirati, ali ma i najmanje kolovođe nikako. Konačno sam spomenuo, da je oboje moje lično mijenje, ali da ću oba prijedloga podastrijeti Predsjedništvu. Glede odštete onim trgovcima i posjednicima, koji su nedužno postradali, kao i glede odštete svima opljačkanima narod se izvanredno zanima. Postradali zanimaju se, hoće li šta dobiti, a narod se zanima, hoće li morati svu nastalu štetu podmiriti. Većina sudjelujućih kod konferencije mišljenja je, da bi se trebalo načiniti razliku između posjednika i trgovaca tuđinaca i lihvara, te između posjednika i trgovaca domaćih ljudi, koji su stradali samo onako usput radi onih, koji su svojim dugogodišnjim ugnjetavanjem i izrabljivanjem naroda prouzročili srđbu u narodu. Zidovi u Požegi i okolici groze se naime, da će seljaci morati platiti i zadnju šibicu, koju su pljačkaši oteli. Odštetni zahtjevi tih Židova upravo su bajoslovni, pa iznašaju milijune. Karakteristično jest, da su ti isti Židovi, koji su najavili štetu sa 500,800.000 i preko 1,000.000 kruna prigodom valovanja svog imetka za ratni porez naveli svote, koje iznašaju jedva 10°/o od sada označenih odštetnih zahtjeva. Na tu sam činjenicu upozorio tamošnjega financijalnog ravnatelja, i zamolio ga, neka izvidi, jesu li ti ljudi lagali onda ili sada. Dakle glede odštete želi svakako narod od mjerodavnih ljudi čuti što će u toj stvari, te kako i kada biti uređeno, pa moli, da se ova stvar temeljito pretrese, kako bi oni, koji će polaziti na skupštinu u Požegu i okolicu, mogli ovu stvar narodu 'temeljito razjasniti. Nekoji prisutni iz konferencije izjavili su, da mjesni i okolišni trgovci imadu znatne zalihe robe, a tako isto imade i raznih zakutnih trgovaca sa velikim zalihama, pak da bi bilo nužno shodnim načinom svu tu robu izvesti ha sunce, jer bi odmah nestalo pretjerane skupoće. Osim toga izjavili su se svi sudjelujući za bezodvlačno uvođenje slobodne trgovine, te potrebu toga
