ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 427

Zbog starine i raznolikosti, bilo bi vrijedno objaviti ovaj popis u cijelosti, ali zasada objavljujemo samo jedan dio i to služeći se tabelama. Objavljujemo Konavle i Pelješac, a ispuštamo dubrovačku okolicu, jer je dr. Ilija Sindik, u svojoj knjizi »Dubrovnik i okolina«

18

) donio sva porodična prezimena sadržana u popisima tih područja, osim Pila, čiji popis objavljujemo. U tekstu dajemo samo ime i prezime starješine kuće i ukupan broj stanovnika u kući. Ostale podatke, koje smo mogli dobiti iz popisa, dajemo u tabelama upoređujući te podatke sa podacima popisa iz 1953. god. Kod konačnog prebrojavanja utvrdili smo, da treba ispraviti dosadašnje rezultate o ukupnom broju stanovnika Dubrovačke Republike, dobivene iz ovog popisa. Prema našem prebrojavanju ukupan broj popisanog stanovništva iznosi 19272, a ne 18767, kako navodi pisac pod pseudonimom M, ni 18754, kako navodi K. Kovač.

19

) Razlika je nastala stoga, što su se dosadašnji istraživači pouzdavali u prebrojavanje, koje su izvršili sami neki popisivači, a naročito stoga, što smo u Orebiću izvršili procjenu za ljude iznad 50 godina, koje popisivač nije popisao. Oni nisu ni primjetili, da ljudi iznad 50 godina nisu popisani. Kad se ovom broju popisanih 19272 doda približan broj stanovnika nepopisanih područja, naime grada Dubrovnika, Stona, Lastova, Mljeta, pa Lokruma i Bosanke,

20

) izlazi, da je Dubrovačka Republika 1673/74. godine imala 22151 stanovnika. Ako ovaj broj poredimo sa brojem stanovnika na istom području, koji nam daje popis iz 1953. god., vidimo porast s od 29542 stanovnika. To znači, da je godišnji porast na 1000 stanovnika, ukupno uzevši bio nešto veći od 4%, što je daleko ispod današnjeg jugoslavenskog godišnjeg porasta od 11%. Sad nam je jasno, koliko su neki dubrovački poslanici pretjeravali, kad su govorili čak o 80 tisuća stanovnika.

21

) I u doba najvećeg ekonomskog uspona, Dubrovačka Republika nije mogla imati više od 35—40 tisuća stanovnika. Da bismo dobili zorni pregled teritorijalne raspodjele popisanog stanovništva, objavljujemo kartu

22

) na kojoj su zabilježena sva mjesta koja 18) Srpski etnografski zbornik SKA. Prvo odeljenje, Naselja i poreklo stanovništva, knj. 23, Beograd 1926. 19) Pisac M. u Dubrovniku, Kalendar 1899 god. Dubrovnik 1898, str. 134—147 u članku pod naslovom: Broj stanovnika republike Dubrovačke poslije velike trešnje. Ko-vač K., Crtice o statistici i o vojničkim ustanovama u republici Dubrovačkoj. Glasnik Zern, muzeja u BiH. XXVIII, 1916. 20) Poslužili smo se brojkama, do kojih je poredbenim putem došao prije spomenuti pisac M. Vidi također Muljačić 2., Popisi stanovništva u Dubrovačkoj republici, Dubrovački vjesnik, br. 133, od 10. IV. 1953. Nekim podacima iz ovog popisa služio se posredno i dr. Nikola Bjelovučić, Poluostrvo Rat (Pelješac). Srpski etnografski zbornik. Naselja i poreklo stanovništva, knj. 11, Beograd 1922. 21) Tako se 1573. Frano Gundulić hvalio pred papom; da Dubrovačka Republika ima 80.000 stanovnika. 22) Izradio ju je nastavnik u Centru za vanarmijski odgoj u Dubrovniku, vrsni modelar raznih tipova starih dubrovačkih brodova, Stijepo Osghijan iz Dubrovnika. — 427 —