ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 424
t ravnicu, a iz Orebića na Sipan ne vodeći računa o Lastovu i Mljetu, koji su svakako morali biti uvršteni ili predviđeni u numeraciji prije Sipana. Ne uključivanje spomenutih područja u opći popis, donekle je i razumljivo, jer su ona de facto imala posebni status u Dubrovačkoj Republici. Tu je glavni grad Republike sa vrlo malo stanovnika, drugi grad Republike po važnosti Ston, zatim dvije Universitäres — neke vrste autonomne općine Mljet i Lastovo. Sigurno je, da je vlada već otprije raspolagala sa podacima o brojčanom stanju stanovništva na tim područjima, pa i nije bilo potrebno da budu uzeta u obzir prigodom ovog popisa. Što se tiče Bosanke i Lokruma, tu je bilo toliko stanovnika, da su se mogli, štono je riječ, na prste nabrojiti. Proučavajući tragove sređivanja na popisnom materijalu, došli smo dalje do još jednog važnog zaključka, a to je, da je glavna svrha ovog popisa bila čisto statistička — utvrđivanje brojčanog stanja stanovništva i njihove teritorijalne raspodjele. Budući da mnogi popisivači nisu dali, kako ćemo vidjeti, nikakve šumare, prebrojavanje je morao izvršiti službenik Malog vijeća. On je to učinio, na pr. za Cavtat. Najprije je zbrojio popisane na svakoj stranici popisne bilježnice, zatim na zadnjoj stranici sabrao sve skupa, a onda ukupni broj stanovnika zabilježio na prvoj stranici popisa. O daljoj obradi popisnog materijala nismo našli nikakvih tragova. Da je svrha ovog popisa bila statistička, možemo zaključiti i iz toga, što je naš popis raspisan u vrijeme, kad započinje obnova grada i države i normalno funkcioniranje državne administracije poslije prilično nesređenog stanja, izazvanog velikim potresom. Razumljivo je, da je vlada, pred kojom je stajao teški zadatak obnove države, zanimalo, sa koliko stanovnika raspolaže. Možda u prilog ovog mišljenja ide i činjenica, što je vlada ovaj popis povjerila župnicima, dok je za popise raspisane u druge svrhe izabirala uvijek plemiće. Plemići su naime morali biti garancija, da će popisi biti provedeni u interesu države. Ovaj pak popis bio je sasvim bezazlen — prebrojavanje stanovništva. Stoga nije bilo nikakve zapreke, da ga povjere župnicima, koji su uostalom bili u stanju da ga najtočnije sprovedu. A sada da kažemo nešto o načinu, na koji su pojedini popisivači izvršili vladinu naredbu o popisu stanovništva. Iz popisnog materijala smo utvrdili sa sigurnošću, da su se neki popisivači pri popisu služili matičnim knjigama »Liber status animarum«, 10 ) dok smo za jednoga utvrdili, da je obilazio svoje popisno područje i izvršio popis na samom mjestu. 11 ) Sigurno je na jedan ili drugi od ovih načina izvršen popis na čitavom teritoriju. 10) Župnik sv. Marije od Pakljene, Osojnika, Lisca, posljednji kaže, da je popis obavio bolestan. »Tutte le persone et ciascuna casa sono descritte da me Per Giacomo parocho amalato.« 11) Tako je postupio župnik Janjine, koji je 3. XI. popisao Popovu luku, Sutvid i Janjina, a 4. XI. Sreser. — 424 —
