ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 419

POPIS STANOVNIŠTVA DUBROVAČKE REPUBLIKE 12 1673/74. GODINE Zdravko Šundrica U Državnom arhivu u Dubrovniku, u seriji — Isprave i akti — XVII. stoljeća, u svežnju br. 1809, čuvaju se spiskovi popisa stanovništva Dubrovačke Republike, koji je izvršen 1673/74. god., šest, odnosno sedam godina poslije katastrofalnog potresa.

1

) Od mnogobrojnih popisa stanovništva, koje je izvršila dubrovačka vlada u razne svrhe, tokom svog dugog opstanka,

2

) nije nažalost ništa sačuvano. Time popis, koji objavljujemo, dobiva još više na značaju. Naš popis, koliko nam je zasad poznato, predstavlja prvi i jedini opći popis stanovništva, koji je dubrovačka vlada raspisala prvenstveno u statističke svrhe gotovo za čitav teritorij Republike. Ma da je on u mnogočemu nesavršen, on nam ipak pruža »prvi, a može se reći i najvažniji podatak, koji se crpe iz popisa stanovništva«, naime podatak o ukupnom broju 1) Katastrofa se desila 6. IV. 1667. Vidi: Rešetar M., Dva izvještaja o velikoj dubrovačkoj trešnji, Starine XXVI, Zagreb 1893, str. 27—32; Giessberger H., Das ragusinische Erdbeben von 1667, München 1913; Samardžić R., 6. april 1667. u Dubrovniku, Istoriski pregled, II, br. 1, mart, Beograd 1955, str. 38—44. i t. d. 2) Dana 31. XII. 1357. zaključeno je u Malom vijeću, da se izaberu tri plemića sa zadatkom da popisu sve ljude u državi, te da ih razvrstaju u desetine. »Jtem in eodem consilio captum fuit quond fiantur tres nobiles homines ad scribendum omnes homines terre et ponere ipsos in decenos. »Ref. 17. 45'. Ovdje se očito radi o popisu izvršenom u vojne svrhe. y Popis raspisan 13. XI. 1380. bio je zasnovan na široj osnovi. On je uključivao popis svih ljudi, muškaraca i žena, na dubrovačkim otocima i u Astareji. U tu svrhu bila su izabrana po 2 plemića, koji će izvršiti taj popis na odnosnim područjima. »Ser Helia de Saraca, ser Pascha de Resti in minori consilio facti feurunt ad scribendum masculos et feminas insularum. Ser Matheus Grube de Menze et ser Andreas de Voice . . . facti fuerunt ad scribendum masculos et femmin?s Astaree. »Ref. 24. 135. Ovo bi bio najstariji spomen popisa stanovništva u našoj nacionalnoj historiji, koji bi uključivao popis muškaraca i žena i vjerojatno bio raspisan u statističke svrhe. Popis stanovništva grada Zagreba pod naslovom Dva odlomka za poviest grada Zagreba u XIV vieku, objavljen od I. Tkalčića u Starinama, knj. VII, Zagreb 1875, str. 13—46, bio je raspisan u svrhu ustanovljenja visine poreza i nije uključivao popis žena i djece. Vidi Rajaković, dr. Z., Popisi stanovništva u Zagrebu, koji su izvršeni do sredine XIX vijeka. Statistička revija, IV, br. 1, Beograd april 1954. Djelomičan popis stanovnika grada Dubrovnika, koji ima sličnosti sa onim grada Zagreba, nalazi se u knjizi, koja je nastala iz potrebe državne administracije gotovo 80 godina prije zagrebačkog popisa, naime 1282—1295. To je »Liber de introitibus stacionum et territoriorum comunis.« Izdao Cremošnik dr. G., u Glasniku Zem. muzeja u Bosni i Hercegovini, XVI, 1943, str. 43—68. Prije njega I. Tkalčić u Starinama, knj. VIII, str. 20 ssqq, Zagreb 1876. Tu su naime popisani svi zakupnici državnih dućana i zemljišta, kao i svote, koje su zakupnici morali plaćati za najam. Vrlo mnogo statističkih podataka — 419 —