ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 230

Historijat Kalničkog partizanskog odreda pokušao je dati Milan Brunović u svojoj knjizi »Kalnik u borbi«,

3 a manji su, ali vrijedni, prilozi NOB-i ovih krajeva, pisani na temelju dokumenata, dva rada Branka Pleše i to: »Napad na Varaždinske Toplice«,

4 te »Zauzimanje Ludbrega i borbe kod Šemovca 1943. godine«.

5 Dvije knjige »Žene Hrvatske u Narodnooslobodilačkoj borbi«

6 tek su neznatno dodirnule svojim pisanjem ovaj kraj, a do rujna mjeseca 1943. donosi dokumenta za Hrvatsku »Zbornik dokumenata NOB«, Tom V, Î.

—19. knjiga.

7 »Zbornik« dakle vremenski zasada'završava upravo tamo, gdje započinje ovaj naš izbor dokumenata iz arhivske zbirke NOB Historijskog arhiva u Varaždinu. Arhivska zbirka NOB Historijskog arhiva u Varaždinu uz nešto »stampata« sadrži dijelove arhiva Štaba Narodnooslobodilačkog kalničkog partizanskog odreda, Štaba odreda Ivanec, Komande kalničkog područja, Štaba udarne brigade »Braća Radić«, Štaba brigade »Matija Gubec« i Štaba I. Zagorske brigade. Zbirka obuhvaća vremensko razdoblje od 27. IX. 1943. do 30. X. 1944. godine, a ovaj prvi dio, koji sada objavljujemo, seže do 30. IV. 1944. Ako bismo htjeli objasniti mjesto ovih izvora i njihovo značenje u razvoju NOB Podravine i Zagorja, onda treba kazati, da oni tumače u svom prvom dijelu pojedine akcije spomenutih operativnih jedinica vođene u sklopu velikog i značajnog pohoda XXVIII. slavonske divizije kroz Podravinu i Zagorje. Pohod je imao zadatak probijanja divizije kroz ove poluoslobođene krajeve, vršenje napada na neprijateljska uporišta, što dulje zadržavanje u tim krajevima, političko djelovanje i pomaganje partijskoj organizaciji, kao i pružanje pomoći samom omasovIjivanju Narodnoooslobodilačkog pokreta. Veoma uspješne akcije dovele su do oslobođenja mnogih mjesta, kao Varaždinskih Toplica, Novog Marofa, Ludbrega, Bisaga, Zlatara, Ivanca, Koprivnice, Čazme, Đurđevca, Podravskog Kloštra, Virja, Novigrada, Pitomače i čitavog niza sela Podravine i Zagorja. Tada je bila osnovana brigada »Matija Gubec«; zatim prva divizija u ovim oblastima — XXXII. Brigada »Braća Radić« dobila je u to doba za teške borbe kod sela Šemovca, prigodom oslobođenja Ludbrega, naziv »udarna«.

8 Tad je ujedno ovdje formirana Komanda kalničkog područja, a 24. I. 1944. i X. korpus »Zagrebački«. Dalji dio izbora ovih dokumenata se odnosi na akcije poslije odlaska XXVIII. slavonske divizije, zatim na doba neprijateljske ofenzive 3— Zagreb 1953., izdanje »27. srpanj« 4— Vojno istoriski glasnik br. 1/57 5— Vojno istoriski glasnik br. 5/1957 6— Zagreb 1955., izdanje glavnog odbora Saveza ženskih društva Hrvatske 7— Beograd, izdanje Vojnoistoriskog instituta JNA (Vojno delo) 8— Naredba Gl. štaba Hrvatske br. 35 od 31. X. 1943. god. Arhiva VII JNA, dok. br. 36—2, k. 106. — 230 —