ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 215

u tom pravcu. U uzama sudbenog stola zagrebačkog bili su neki istraženici komunisti započeli štrajk glađu. Tim povodom primao sam deputaciju njihovih istomišljenika, a jednako ju je primao i državni odvjetnik, koji je odmah posredovao kod predsjednika sudbenog stola, da se željama istraženika, ukoliko su u skladu sa propisima kućnoga reda udovolji. Štrajkujući su liječnički pregledani, propisana im je odgovarajuća hrana te su istu uzeli. Nakon komunikeja i ove akcije je štrajk glađu dovršen i radništvo posve primireno. DAZgb PrZV 6-141175-4132-1421311919. 142 Beograd, 9. XII. 1919. Odjeljenje javne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova dostavlja banu prepis zapisnika o saslušanju Svetozar a Mošorinskog iz Zrenjanina, blagajnika Jugoslavenske frakcije komunista u Mađarskoj za vrijeme socijalističke revolucije 1919. U prilogu dostavljam Vam overeni prepis saslušanja Svetozara Mošorinskog, trg. pomoćnika, koji je za vreme komunizma u Mađarskoj bio sekretar jugoslavenske komunističke frakcije. Imenovani u svome iskazu tereti veći broj lica naših podanika, protivu kojih postoje, pored iskaza Mošorinskog, i drugi dokazi da su za vreme rata bili u službi neprijatelja i u neprijateljskoj vojsci, čime su učinili kriv. delà iz § 84. kr. zak. Kako postoji mogućnost da se koje od ovih lica sada tamo nalaze, to izvolite narediti traganje za njima, a ostali optuženi materijal biće Vam poslat naknadno, kad budem izvešten o eventualnom nalasku koga od njih. SASLUŠANJE Svetozara Mošorinskog, trgov. pomoćnika iz Vel. Bečkereka, star 38 god. oženjen, bez djece; izjavio: 1910. godine posle šestomesečnog izdržanog zatvora kao odgovorni urednik lista »Sloboda«, ja sam iz Bečkereka došao u Peštu sa ženom. U tom vremenu bili su u Pešti još ova lica, koja su pripadala socijalističkoj organizaciji: SVETOZAR KRSTIĆ, limar iz Bosne, DORĐE TUOVIĆ, bravar iz Srbije, pok. Dr. KRSTA ISKRULJEV, iz Jasenove u Banatu i još oko 150 ljudi, koji su pripadali socijalističkoj organizaciji Srba i Hrvata. Mi smo svi bili za to, da se »Sloboda« ponovo pokrene i u tome smo uspeli. Posle jedne godine u Peštu je došao LAZAR VUKIČEVIĆ, tipograf iz Sombora i po njegovom predlogu i Vlade Markovića, jorganđije iz Srbije, list je prenijet u Novi Sad, sa razloga toga, što je tamo izdavanje bilo jeftinije. Ova dvojica su i otišla u Novi Sad i radili su na listu a plaćeni su od organizacije u Pešti. »Sloboda« je izlazila do ovoga rata kada je prestala a po naredbi Mađara. Sve do 1918. god., ja se nisam interesovao za srpski pokret iz razloga toga, što su me za ovo vreme vlasti gonile. Točno prije godinu dana u vremenu pada Bugarske bio sam u Novom Sađu, gdje sam sa nekoliko socijalista govorio o ponovnom pokretu lista. U ovom vremenu u Pešti ponovo se pojavila želja da se list sa štamparijom — 215 —