ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 153

razloga i bez ikakve zakonske osnove lišeni slobode, te još danas oatne i crunu po zatvorima i tamnicama. Uvažujući da je jedinstveni kurs unutarnje politike Jugoslavije korupcija, poskupljivan je životnih namirnica i bijeli teror buržoazije, a njena vanjska politika je divlje i reakcionarno mahnitanje, to skupština i ovaj put poziva potištene i obespravljene radničke mase da u redovima socijalističke radničke partije Jugoslavije još odlučnije i življe povedu ogorčenu borbu protiv jugoslavenske reakcionarne vladavine, koja uslovljava sve ove zločine. Nakon što je skupština burnim odobravanjem pročitanu joj rezoluciju prihvatila, pozivlje Turković sakupljene, da ulože odlučni svoj protest proti postupku, koji je nedavno izveden proti njihovim drugovima željezničarima. Slobodoumni naime elementi u željezničarskoj organizaciji pokušali su da izbace iz organizacije neke natražnjačke elemente, ali su bili pozvani k direkciji, koja ih je odmah uhapsila te otpremila u neki zatvor, Skupštinari zahtjeva ju odlučno, da se ti njihovi drugovi puste iz zatvora. Konačno u 11 i pol sati zaključuje Turković skupštinu pozvavši prisutne da se mirno raziđu, što su oni i učinili. DAZgb PrZV 6-14/6161-7679/1919. Napomena: Za 21. VII. molio je direktor željeznica u Zagrebu Petrović, da se Direkciji stavi na službu 5 žandara, što je i učinjeno. (Bilješka od 20. VII. 1919. — br. 7624-1919.) 95 " Zagreb, 21. VII. 1919. Rezolucija socijaldemokratske skupštine održane u kinu Helios, povodom međunarodne proleterske demonstracije protiv imperijalizma. Prigodom demonstrativne obustave rada dne 21. srpnja 1919. na javnoj skupštini u Helios kinu sakupljeno socijalno demokratsko radništvo po- ' zdravlja oduševljenjem prvi znak djelotvorne međunarodne solidarnosti socijalističkog proletarijata, koji leži u današnjoj međunarodnoj manifestaciji kao prvoj iza još nezavršenog svjetskog rata, u kojem se sukobiše dvije imperijalističke skupine velevlasti. Tečajem ovog rata činjena su narodima najraznija obećanja o novom stanju stvari među narodima i državama, a kod likvidiranja rata ispoljava se goli imperijalizam pobjedničkih velesila, dok su mali narodi, a među njima i Jugoslaveni samo sitan novac za izravnan je računa među imperijalističkim velesilama. Sakupljeni konstatiraju, da mirovni ugovori, kako se diktiraju po pobjedničkim velesilama u Parizu, nose u sebi zlokobne klice novih pokolja, novih ratova među narodima, da mirovni ugovori ne donose ni ostvarenje Wilsonovih zahtjeva, a još manje konačno rješenje nacionalnih pitanja, ukidanje militarizma i neprestanog oružanja, dok je naprotiv samo ojačao imperijalističke tendence pobjedničkih kapitalističkih velesila, dok je pobjeđene doveo u stanje robovanja kapitalizmu pobjedničkih velesila, dok su mali narodi i države, a među njima i Jugoslaveni došli pod utjecaj i kolonijalnu pljačku američkog, engleskog, francuskog i talijanskog kapitalizma. Pravda i izmirenje među narodima, samoodređenje i sloboda svakoga naroda ne temelji se na sili bajoneta, nego na sporazumu, a bez primjene sile. Kapitalistički pak poredak u opće nije ka— 153 —