ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)

Strana - 115

tiskopisa, da se tako spriječe razdraživanja protiv radničke klase i to baš obzirom na pisanje povremenog tiskopisa »Jug«, koji da je pozivao žitelje iz okolice Osijeka, da dođu sa batinama u Osijek. O lijepljenju letaka, da ništa nije znao, nego, da je tek u jutro saznao, da je Wolf uhićen, pa da je stoga pošao u »Radnički dom« da sazna za razlog, nu tamo, da je bio uhićen. « Artur Friedman knjigotiskarski pomoćnik iz Osijeka, na koga je pala sumnja, da je inkriminirane letke štampao, tvrdi, da mu o istima ništa poznato nije, prem priznaje, da je štampao letke uperene proti vel. županu Tončjću. Adolf Stumpf privatni činovnik, blagajnik socijalno demokratske stranke poriče, da mu je bilo štogod o letcima poznato. Josip Sallay ravnatelj konzumne radničke zadruge, koji je okrivljen, da je pred Dragutinom Brucklerom odobravao ovaj boljševistički pokret, govoreći, da se gradska aprovizacija mora zatvoriti, jer da se ljudi bune, pa da oni baš i hoće, da se ljudi bune, poriče tu izjavu, a glede letaka tvrdi, da mu 0 njima ništa poznato nije. Konačno uhićen je i Mavro Njemirovski suspendirani kr. kotarski pristav, jer je socijalističkoj lijevičarskoj stranci ponudio svoj automobil u svrhu stranačkih agitacija i to neposredno prije dijeljenja letaka. On preslušan poriče, da je ponudio svoj auto socijalističkoj stranci u svrhu agitacije, već tvrdi, da je njegov prijatelj dr. Ernest Fischer u šali stavio predlog, da dade svoj auto socijalistima na porabu, da tako izbjegne, da mu auto ne bude rekviriran. Na temelju tog uspjeha redarstvenih izviđa stavio sam predlog sucu istražitelju, da proti Hinku Thevesu ml., Juliusu Feliksu, Josipu Wolf u, Stjepanu Klasu, Josipu Reichu, Stjepanu Schneideru, Andriji Dubac, Josipu Nagy, Josipu Deszö, Arpadu Csiki, Deszö Csiki, Vilimu Csoka, Žarku Tabakoviću, Rudolfu Orešniku, Ivanu Galovcu, Juliju Lustig, dr. Ernestu Fischeru, Arturu Friedmanu, Adolfu Stumpf u i Josipu Sallay i Mavri Njemirovski povede istragu radi zločinstva iz § 87. a. si. a) te prestupi jenja iz § 91. i 92. kazniteljnog zakona za kraljevinu Srbiju, kojeg je glava IX. i X. ukazom ministarskog savjeta od 25. veljače 1919. broj 2092 proširena na cijelo područje kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer su sumnjivi, da su neustanovljenih dana mjeseca travnja 1919. u Osijeku kao predstavnici odnosno kao pristaše socijalističko komunističke stranke na svojim sastancima, a naročito u svom glasilu »Radničke novine«, podržavajući veze sa mađarskim komunistima, dogovorno i sporazumno propagirali uvedenje diktature proletarijata te osnutak vojničkih, radničkih i seljačkih vijeća kao i jugoslavenske sovjetske republike, pa da su u tu svrhu u noći od 26. na 27. travnja 1919. po gradu raširivali 1 lijepili boljševističko propagandističke letke »La vie en France«, Drugovi radnici«, »Braćo i drugovi«, »Vojnici«, Svima, svima«, »Drugovi radnici« te »Arbeiter! Soldaten! Bauern«, kojima potiču, da se pučanstvo ugleda u Njemačku, Austriju, Mađarsku i Rusiju, koja je protjerala sa prestolja kraljeve i careve i stvorila vojnička i seljačka vijeća, koja su uzela svu političku vlast u svoje ruke, nadalje »da paze na novi rat u koji će ga vlada u Beogradu uvući za ljubav bankara, fabrikanata i svih ostalih pijavica naroda« te kojima pozivaju »da se odupru oružjem protiv svojih krvoločnih tlačitelja, te da okrenu oružje' protiv njih, a da ne guše revolucije mađarskog naroda« i upu— 115 —