ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 551

1/3, s. 21—57). S. Diana dao ie kratak opis nastanka i početka rada Arhiva grada Splita (H/2, s. 103—104). Časopis je nadalje izvjestio o osnivanju Historijskog arhiva na Hvaru (N. Duboko vić -Nadalini. V/3, s. 39—40), a I. Erceg je objavio »Bilješke o Šišićevoj korespondenciji«, što se čuva u Arhivu Jugoslavenske akademije (IV/1, s. 76—84). Od arhivskih izložbi prikazana je »Izložba arhivskih dokumenata u Zadru« (B. Jurić, V/l, s. 52), a od časopisa arhiva u NRH Miscellanea Državnog arhiva u Zadru, sv. I, II—IV (V/2 s. 111—113) i Vjesnik Državnog Arhiva u Rijeci (o sv. I. 1953 piše A. Vranešević, IV/1, s. 115—116: o sv. II. 1954 B. Hrabak, .(VI/3—

4, s. 94—96). »Arhivist« je redovno pratio i djelatnost Društva arhivskih radnika NRH. Tako je prikazan »Osnutak i dosadašnji rad Društva arhivskih radnika NR Hrvatske« u 1954. godini (I. Karaman, V/l, s. 98—99), a zatim godišnja skupština Društva u 1955. (VI/1, s. 104—106) i u 1956 god. (VI/3—

4. s. 161—162). Počevši od 1954. god. donosi časopis redovno u dodatku preglede fondova pojedinih arhivskih ustanova u našoj zemlji. Svrha ovih pregleda jeste da budu preteča »jednog centralnog jugoslovenskog registra inventara naših arhiva, kako bi se stvorio pregled gdje se koja arhivska građa nalazi i time olakšao rad našim naučnim ' radnicima« (Dod. I., IV/1, s. I.). Već prvi sveščić donio je sumarni inventar državnih arhiva u Zagrebu i na Rijeci. Građa zagrebačkog Drž. arhiva razvrstana je u slijedeće grupe fondova: temeljne zbirke, sabor, uprava, sudovi, komora (financije), militaria, gradovi i trgovišta, slobodne općine, vlastelinstva, različne zbirke, obiteljski arhivi i zbirke, zbirka matičnih knjiga, zbirka geografskih karata, zbirka planova, grafička zbirka, zbirka pečatnjaka i pečata, te knjižnica, katalozi i kartoteka; napose su opisani Gradski arhiv u Zagrebu i Kaptolski arhiv u Zagrebu, što su pohranjeni u državnom arhivu. Građa riječkog Državnog arhiva podijeljena je u četiri odjela sa podgrupama. To su: odjel uprave: a) Istra, b) Rijeka, odjel pravosuđa: a) sudovi, b) tužioštva, c) zemljišno-knjižni uredi, odjel privrede i odjel raznih serija. O zadarskom arhivu dao je D. Foretić »Kratak historijat i opći inventar Državnog arhiva u Zadru« (Dod III., V/l, s. XXVII —

XLVII). Spisi arhiva dijele se na devet grupa: 1) spisi mletačke vladavine 1409.—1797.; 2) spisi prve austrijske vladavine 1797.—1806.; 3) spisi francuske vladavine 1806.—1814.; 4 spisi druge austrijske vladavine 1814.—1918.; 5) spisi iz vremena prve talijanske okupacije Dalmacije 1918.—1922. i talijanske vladavine u Zadru 1920.—1943.; 6) samostanski i crkveni spisi; 7) stari arhivi dalmatinskih gradova; 8) arhivi privatnih obitelji i lica; i 9) razni spisi, štampe i novine. »Pregled stanja fondova, zbirki i skupina Državnog arhiva u Dubrovniku na dan 22. IV. 1955«. (Dod. IV. V/2, s. LXVIII

—

LXXV) donosi detaljan pregled arhiva Dubrovačke republike i francuske uprave, koji se dijele na 92 serije; novi arhivi 19. i 20. stoljeća, primljeni u skorašnje doba, prikazani su tek sumarno. Kod rasporeda građe Arhiva grada Zagreba (Lj. A. Lisac i K. Nemeth »Historijat arhiva i pregled njegovih fondova«, Dod. VI., VI/1 s. CI-CXVI) primjenjena je slijedeća shema: Uprava grada Zagreba (I. Libera regia civitas Zagrabiae 1243.—1850.; II. Općina slob. i kralj, glavnoga grada Zagreba 1851.— 1945.; III. Narodni odbor grada Zagreba), državni uredi i ustanove, sudbene oblasti i pravna zastupanja, škole, društvene organizacije, privredna poduzeća i zavodi, obiteljski arhivi i arhivske zbirke, te razne zbirke (kartografska, sfragistička, fotografska, klišeja, i knjižnica). »Opći inventar Arhiva grada Varaždina«, koji je sastavio M. Andro— 551 —