ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 619

10.000, a ona Prometnog arhiva oko 500 svezaka. Dok sve ove biblioteke ne prelaze okvir priručnih zbirki za potrebe službenika i istraživača, biblioteka KA sa ukupno 380.000 svezaka spada u skupinu velikih specijalističkih stručnih biblioteka, .kao što su i one Ministarstva financija i Ministarstva nastave. Prva sadrži 180.000, a druga 160.000 svezaka. Prilikom sjedinjenja odnosnih ministarskih arhiva u RAW 1938. došle su arhivu i ove biblioteke, no već 1945. vraćene su ponovo uspostavljenim oblastima. Nasuprot tome, KA je zadržao svoju biblioteku, danas najveću vojnohistorijsku stručnu biblioteku u srednjoj Evropi. Uzrok je svakako i u tome, što je ova biblioteka od svog početka rasla uz KA kao nuždan uvjet za vojno-historijsku i vojno- stručnu publicističku djelatnost, koja je već od početka 19. stoljeća predstavljala glavnu svrhu i cilj postojanja KA. Rad sa strankama. Svi odjeli OeStA imaju svoje čitaonice, pri čemu KA još nema centralnu, već po odjeljenjima (dok je nova centralna u izgradnji). Čitaonica HHStA otvorena je dnevno od 9—18 sati, subotom do 12 sati. Formular, koji istraživač ispunjava, sadržava među ostalim rubrike: ime i zvanje, državljanstvo i oznaka lične isprave, adresa u Beču, adresa vani, predmet istraživanja; uz to dolazi oznaka poslovnog broja, referenta i si. Na ' istom formularu označava nadzornik čitaonice upotrebi jenu građu s podacima o fondu, arhivskoj jedinici i vremenu upotrebe; posebno se na formularu upisuju upotrebljene knjige iz arhivske biblioteke. Vremenska granica, do koje je moguće koristiti građu OeStA, u načelu je utvrđena ša 50 godina starosti, računajući do 31. XII. prethodne godine. Ne dirajući u načelnu važnost ove odluke, dopustio je savezni kancelar 15. XII. 1956. da iznimno građa do 1. XI. 1918. postaje pristupačna odmah, a ne tek u 1969. godini, kao što bi to po granici od 50 godina trebalo. Ova odredba vrijedi do kraja oktobra 1968., kad opet stupa na snagu gore navedeni period. Na taj naqin je veoma opsežna i važna građa iz vremena 1908.—1918. (dakle zadnjeg decenija pred raspad Austro-Ugarske) stavljena istraživačima već sada, odn. deset godina ranije na raspolaganje. Nadzornu službu u čitaonici HHStA vrše svi A i B-službenici po stalnom redosljedu, tako da se dnevno izmijenjuju dvojica. Upute istraživaču daje nodzorni službenik uz pomoć * Sumarnog inventara«, a po potrebi upućuje stranku odnosnom referentu. Građa, koju istraživač naruči, prolazi iz spremišta kroz Pomoćnu kancelariju, gdje se evidentira, a tek onda je dobiva čitaonica. U ovoj postoje zasebni ormari, gdje svaka stranka ima svoj pretinac, u kojem stoji građa, dok je upotrebljava. Po završetku rada na pojedinim fasciklima vraća ih istraživač nadzornom službeniku, a ovaj preko Pomoćne kancelarije u sremište. Tako Pomoćna kancelarija evidentira izlazak i ulazak građe iz spremišta, a nadzornik u čitaonici rad pojedinog istraživača na njoj. Molba za prepisivanje ili mikrof umovanje građe predaje se također nadzornom službeniku, a za samostalno prepisivanje na vlastitom stroju postoji pomoćna čitaonica. Fond arhivskih pomagala u HHStA preuređen je s nova poslije rata i izrađen kartotečni pregled svih popisa, pregleda, kazala i si., koje sadržava.'') Već od svog početka sredinom 18. stoljeća preuzimao je arhiv prilikom primanja pojedinih skupina dokumenata također i razne inventare i reportorije istih spisa, odnosno registraturne zapisnike i kazala pojedinih oblasti. K tome su došla pomagala izrađena po arhivistima — 619 —