ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 608

ji će imati izvanredan značaj i pri proučavanju novije jugoslavenske istorije. U ovoj godini urađeno je mnogo da se ova građa učini što pre pristupačnom za istraživanje. Zajedno sa nekoliko drugih privatnih zaostavžtina (Kirila Savića, Lazice Markovića i dr.) ona je bila objekt za prve radove na izradi inventara i regesta, te predmet prvih naučnih istraživanja u Arhivu. Sledeće godine, također će se posvetiti veća pažnja i arhivi Milana Stojadinovića. U ovoj godini unapređena je i služba za konzervaciju i restauraciju dokumenata koja se ovim problemom bavi od 1954 godine. U tu svrhu dva lica su bila na specijalizaciji u inostranstvu i nabavljena je najnužnija oprema. Obrazovana je posebna komisija koja će preduzimati preventivne mere zaštite, te vršiti odabiranje građe koju treba opravljati. Vrše se posljednje pripreme za organizovanje mikrofilmske službe. Istina, kapacitet aparata u prvo vreme neće biti dovoljno korišćen u samom Arhivu, ali se računa da će za njega biti interesa kod ostalih arhiva i sličnih institucija u zemlji. Prvi put ove godine biblioteka Arhiva — u Čijem se sastavu nalazi i biblioteka Saveza društava arhivskih radnika FNRJ — dobila je samostalan budžet. U pitanju su još uvek simbolične sume, ali i to je bolje od dosadašnjeg stanja. Obavljen je i niz drugih važnih poslova (prikupljanje dokumentacije za Oktobarsku revoluciju, te dokumentacija za restituciju građe iz Austrije u vezi sa jugoslavensko-austriskom arhivskom konvencijom iz 1923 god. i t. d.). Arhiv je aktivno učestvovao na svim sastancima u zemlji i inostranstvu. Osobito je bio važan njegov doprinos u izradi nove uredbe o kancelariskom poslovanju. Vasilije Košić IZ DRŽAVNOG ARHIVA NR SRBIJE U BEOGRADU Delatnost Državnog arhiva u 1957 godini bila je raznovrsna. Arhiv je nastojao da ostvari svoj godišnji plan, a uzto, kao republička ustanova, rukovodio je pojedinim arhivskim poslovima i učestvovao u akcijama Društva arhivskih radnika NR Srbije. Osnovni posao Arhiva u ovoj godini bio je sređivanje arhivske građe. Sem Liceja, Velike škole, Beogradskog univerziteta, Ministarstva narodne privrede sređivana su dva fonda čije granične godine beleže skoro ceo vek. To su fondovi Ministarstva unutrašnjih poslova (1839—1918) na kome su radili svi službenici i fond Ministarstva finansija (1824—1918), koji su sređivali honorarni službenici. Uporedo sa sređivanjem radila su se naučno-obaveštajna sredstva, kao regesta iz fonda Kneževe kancelarije. Državni arhiv je počeo da priprema i dve publikacije: Godišnjak koji će obuhvatiti napise o radu Arhiva, prikaze pojedinih značajnijih fondova i članke na osnovu građe ovog Arhiva, i Priručnik za arhivistiku, koji će olakšati proučavanje arhivske teorije i prakse. Stalni stručni tečaj za arhivske pomoćnike, koji je pri ovom Arhivu, odigrao znatnu ulogu za stručno obrazovanje arhivskih radnika i pomogao kandidatima da pripreme državni stručni ispit. Zahvaljujući tome ispit je položilo 9 pripravnika arhivista, koji su bili vanredni slušaoci Tečaja. Državni arhiv Srbije počeo je da vodi — 608 —