ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 598

Prinova arhivskog materijala u 1957. godini nije bilo mnogo (osim što su iz Pule preuzeti neki sudski spisi, koji se odnose na područje riječkog Okružnog suda i od Okružnog suda u Rijeci dio građe Okružnog suda Sušak) zbog pomanjkanja raspoloživog skladišnog prostora, kao i zbog razloga, koji će se niže spomenuti. Arhiv ima dosta čitača osobito za ljetnih mjeseci, dok se kroz čitavu godinu arhivom redovito koriste naučni radnici iz Jadranskog instituta JAZU u Rijeci, kao i iz drugih gradskih naučnih ustanova. Prilikom »Tjedna arhiva«, koji je održan u cijeloj našoj zemlji priredio je i ovaj arhiv u mjesecu svibnju 195?. god. u svojim prostorijama izložbu svojih najznačajnijih dokumenata, s posebnim odsjekom dokumenata o odjecima Oktobarske revolucije na području Kvarnera i Istre. Tom zgodom održana su brojna predavanja školskoj omladini, pripadnicima JNA, na Narodnom sveučilištu, a na riječkom radiju iznesen je kratki prikaz o važnosti i značaju arhiva. U mjesecu studenom pr. godine prilikom izložbe o odjecima Oktobarske revolucije, koja je održana u palači Narodnog muzeja u saradnji s Narodnim muzejom i Domom JNA, izložio je arhiv i neke svoje arhivske dokumente važne za tematiku ovog područja. Godine 1956. i 1957. održana su u arhivu dva šestomjesečna tečaja iz paleografije, diplomatike, arhivistike i ostalih pomoćnih nauka za stručno usavršavanje službenika ove ustanove, dok su drugi tečaj polazili i neki službenici iz Naučne biblioteke u Rijeci. Važan problem za ovaj arhiv predstavlja danas pitanje arhivske građe iz Istre. Nacrtom novog Zakona o arhivima predviđeno je osnivanje kotarskih arhiva, a među njima i kotarskog arhiva u Puli. Već je pokrenuto pitanje, da taj novoprojektirani kotarski arhiv u Puli preuzme pored arhivalija. koje se nalaze na području Istre, i sve one fondove, koji se odnose na Istru, a čuvaju se i dijelom su sređeni u Državnom arhivu u Rijeci. To je razlog, pored nedostatka skladišnog prostora, da se u 1957. godini nisu dalje u Rijeku dopremale arhivalije, koje se još nalaze na terenu u Istri. Postavlja se pitanje o opravdanosti eventualnog prenosa istarskih arhivskih fondova iz Državnog arhiva u Rijeci u Pulu. Za preuzimanje od strane Pule govori jedino provenijencija tih arhivalija, kao i stvaranje jednog jedinstvenog skupnog fonda arhivalija Istre, dok se s druge starne pita, da li taj kotarski arhiv u Puli pored ogromne arhivske građe, razasute još po čitavoj Istri i izvrgnute opasnosti propadanja a još više neovlaštenog otuđenja i uništenja, treba da preuzme i one arhivske fondove, doista iz Istre, koji su u Državnom arhivu u Rijeci skupljeni i dijelom sređeni, te sačinjavaju već organski sraslu cjelinu s ostalim fondovima, koji se tu čuvaju, i koji u mnogome korisno služe naučnim radnicima Jadranskog instituta JAZU u Rijeci (koji je uostalom, pored drugih razloga, osnovan u Rijeci i zbog bogate arhivske građe Rijeke, Kvarnera i Istre sačuvane u Državnom arhivu u Rijeci) i drugim brojnim naučnim radnicima Rijeke. O tom pitanju, koje je vezano ça sličnim problemima prilikom osnivanja i drugih novih kotarskih arhiva u našoj republici (na pr. Šibenik, Karlovac i t. d.). morat će se svakako prethodno konzultirati mišljenje naših arhivskih stručnjaka. Konačno još nešto o naučnom radu Državnog arhiva u Rijeci. Arhiv izdaje od 1953. godine svoj časopis »Vjesnik« Državnog arhiva u Rijeci, koji je dosad štampan u tri broja, četvrti je sada u štampi, a u planu je — 598 —