ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 597

IZ ARHIVA U RIJECI Jezgru Državnog arhiva u Rijeci sa­činjava bivši riječki municipalni arhiv, osnovan god. 1926. kao sekcija Državnog arhiva u Trstu. Iza oslobođenja rješenjem bivšeg Ko­miteta za naučne ustanove, sveučilište i visoke škole u Zagrebu osnovana je godine 1948. u Rijeci ispostava zagre­bačkog Državnog arhiva, a kratko iza loga, godine 1949. rješenjem istog Ko­miteta ta je ispostava osamostaljena i otada postoji samostalni Državni ar­hiv u Rijeci. Osim preuzetog bivšeg ri­ječkog municipalnog arhiva, obuhvaća­jući tu i 139 sanduka arhivalija, vraće­nih nam godine 1949. na osnovu resti­tucionog ugovora iz Italije, kamo su bile prenesene u tri navrata (1943., 1943. i 1944.) zbog tobožnje zaštite od ratnih opasnosti, pohranjen je u ovom arhivu ogromni i važni arhivski materijal, do­premljen tokom godina nakon oslobo­đenja iz Istre i Kvarnerskih otoka, kao i onaj naknadno preuzet od raznih ri­ječkih nadleštava, ustanova i poduzeća, tako da arhiv danas obuhvaća ukupno 82 fonda. Možemo, stoga, pouzdano utvrditi, da je u arhivalijama sakupljenim u ovom arhivu sadržana povijest Rijeke od XV. stoljeća do danas (raniji dokumenti, ko­ji se odnose na povijest Rijeke, nalaze se u državnim arhivima u Beču, Budim­pešti, Zagrebu i Mlecima), a isto tako i znatan dio dokumenata iz prošlosti Kvarnera i Istre. Dokumenti, koji se čuvaju u ovom arhivu, sačinjavaju gotovo neobrađeni dragocjeni materijal za proučavanje prošlosti krajeva naše zapadne granice (Rijeka, Kvarner i Istra), koji su preko 800 godina bili van granica hrvatske države. Proučavanje tog arhivskog gra­diva prijeko je potrebno za poznava­nje političke povijesti, ekonomskih, društvenih i kulturnih odnosa i prilika tih krajeva. U 1956. god. detaljno su sređeni ar­hivski fondovi riječkog magistrata i ri­ječkog gubernija, a u 1957. god. sređe­ni su neki fondovi arhivalija iz Istre, koji su preuzeti u vrlo razbacanom i ispremiješanom stanju, a isto tako po­čet je rad na sređivanju riječkog škol­sko-prosvjetnog fonda (»Provveditora­to agli studi«). Državni arhiv u Rijeci smješten je u 4 zgrade: u zgradi u Parku Vladimira Nazora 2, gdje je pohranjen veći dio fondova, u jednom krilu zgrade bivšeg riječkog municipija na Trgu Riječke re­zolucije br. 8, u prizemnim prostorija­ma Narodnog muzeja (bivša Guverne­rova palača) i u jednoj prostoriji zgra­de u ulici Janeza Trdine br. 12 Međutim sav taj skladišni prostor ni­je ni izdaleka dovoljan za valjano i stručno sređen je u arhivu pohranjenih arhivalija. Zbog toga se sada pristupilo škartiranju novijih — in complexu — preuzetih arhivskih fondova nekih ri­ječkih poduzeća, da bi se time dobilo prostora za sređenje ostalih nesređenih fondova. Ova ustanova, stjecajem prilika, pre­uzela je mnogo spisa, koji spadaju u još tekući sudski i administrativni služ­beni rad (na pr. notarske spise iz Istr^), te tako treba dnevno da udovoljuje brojnim zamolbama vlasti, kao i pri­vatnika, za izdavanje ovjerenih prije­pisa tih spisa. Nadzor nad vanjskom građom, iako sa skučenim sredstvima, vrši ovaj ar­hiv povremeno sam ili preko povjere­nika (na pr. za arhivalije.u Pazinu pre­ko upravitelja tamošnjeg Muzeja). Isto tako, u granicama mogućnosti, nadziru se i registrature, osim onih gradskih, koje se pregledavaju češće i detaljnije vode u evidenciji. — 597 —

Next

/
Thumbnails
Contents