ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 597
IZ ARHIVA U RIJECI Jezgru Državnog arhiva u Rijeci sačinjava bivši riječki municipalni arhiv, osnovan god. 1926. kao sekcija Državnog arhiva u Trstu. Iza oslobođenja rješenjem bivšeg Komiteta za naučne ustanove, sveučilište i visoke škole u Zagrebu osnovana je godine 1948. u Rijeci ispostava zagrebačkog Državnog arhiva, a kratko iza loga, godine 1949. rješenjem istog Komiteta ta je ispostava osamostaljena i otada postoji samostalni Državni arhiv u Rijeci. Osim preuzetog bivšeg riječkog municipalnog arhiva, obuhvaćajući tu i 139 sanduka arhivalija, vraćenih nam godine 1949. na osnovu restitucionog ugovora iz Italije, kamo su bile prenesene u tri navrata (1943., 1943. i 1944.) zbog tobožnje zaštite od ratnih opasnosti, pohranjen je u ovom arhivu ogromni i važni arhivski materijal, dopremljen tokom godina nakon oslobođenja iz Istre i Kvarnerskih otoka, kao i onaj naknadno preuzet od raznih riječkih nadleštava, ustanova i poduzeća, tako da arhiv danas obuhvaća ukupno 82 fonda. Možemo, stoga, pouzdano utvrditi, da je u arhivalijama sakupljenim u ovom arhivu sadržana povijest Rijeke od XV. stoljeća do danas (raniji dokumenti, koji se odnose na povijest Rijeke, nalaze se u državnim arhivima u Beču, Budimpešti, Zagrebu i Mlecima), a isto tako i znatan dio dokumenata iz prošlosti Kvarnera i Istre. Dokumenti, koji se čuvaju u ovom arhivu, sačinjavaju gotovo neobrađeni dragocjeni materijal za proučavanje prošlosti krajeva naše zapadne granice (Rijeka, Kvarner i Istra), koji su preko 800 godina bili van granica hrvatske države. Proučavanje tog arhivskog gradiva prijeko je potrebno za poznavanje političke povijesti, ekonomskih, društvenih i kulturnih odnosa i prilika tih krajeva. U 1956. god. detaljno su sređeni arhivski fondovi riječkog magistrata i riječkog gubernija, a u 1957. god. sređeni su neki fondovi arhivalija iz Istre, koji su preuzeti u vrlo razbacanom i ispremiješanom stanju, a isto tako počet je rad na sređivanju riječkog školsko-prosvjetnog fonda (»Provveditorato agli studi«). Državni arhiv u Rijeci smješten je u 4 zgrade: u zgradi u Parku Vladimira Nazora 2, gdje je pohranjen veći dio fondova, u jednom krilu zgrade bivšeg riječkog municipija na Trgu Riječke rezolucije br. 8, u prizemnim prostorijama Narodnog muzeja (bivša Guvernerova palača) i u jednoj prostoriji zgrade u ulici Janeza Trdine br. 12 Međutim sav taj skladišni prostor nije ni izdaleka dovoljan za valjano i stručno sređen je u arhivu pohranjenih arhivalija. Zbog toga se sada pristupilo škartiranju novijih — in complexu — preuzetih arhivskih fondova nekih riječkih poduzeća, da bi se time dobilo prostora za sređenje ostalih nesređenih fondova. Ova ustanova, stjecajem prilika, preuzela je mnogo spisa, koji spadaju u još tekući sudski i administrativni službeni rad (na pr. notarske spise iz Istr^), te tako treba dnevno da udovoljuje brojnim zamolbama vlasti, kao i privatnika, za izdavanje ovjerenih prijepisa tih spisa. Nadzor nad vanjskom građom, iako sa skučenim sredstvima, vrši ovaj arhiv povremeno sam ili preko povjerenika (na pr. za arhivalije.u Pazinu preko upravitelja tamošnjeg Muzeja). Isto tako, u granicama mogućnosti, nadziru se i registrature, osim onih gradskih, koje se pregledavaju češće i detaljnije vode u evidenciji. — 597 —