ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 596

nja iz »filze« CX »Dragomanskog arhiva«, dok ostalih šest pripada skupini »Turske isprave«, koja je kako sam naprijed istakao, u 1953 godini po vraćena dubrovačkom Državnom arhivu. U narednim godinama bit će potrebno dublje zahvatiti u pregled i naučnu obradu turskih listina Državnog arhiva u Zadru, jer je već iz ovdje izloženog, zapravo tek nabačenog, ja?no, da se radi o jednoj dragocjenoj riznici koja će nesumnjivo mnogo pridonijeti osvjetljavanju prošlosti naših naroda i nama najbližih susjeda. Sulejman Bajraktarević BILJEŠKE: 1. Signature filHa su: br. 9, 31, XXXIV, XXXV, XXXVIII, XLII, XLIII, XLVII, XLVIII, XLIX, L, LVI, LVII, LVI1I, LIX, LXVII, LXVIII, LXIX, LXXI, LXXII, LXXIII, LXXIV, LXXV, LXXVI, LXXVIH. LXXIX, LXXX, LXXX1. LXXXIII, LXXXIV, LXXXV, LXXXVII, LXXXVIII, LXXXIX XC, XCIII, XCIV, XCVI, XCVII, XCVIII, XCIX, CI. CII, CHI, CIY, CV, CVII. CVI1I, CIX, cx, CXI, CXV, CXVI, OXVIII, CXVH, CXIX, CXX CXXI, CXXII, CXXIII, CXXIV, CXXV, CXXVI, CXXVII, CXXVIII, CXXIX, CXXX, CXXXI CXXXII, CXXXIII, CXXXIV, CXXXV i CXXXV 2. Numeracija tih Miga je 1°, 2°, 3°, 4° 5°, 6°, 7», 8°, 10°, 11°, 12°, 13°, 14°, 15° 17°, 96°, g«t>o, 30° ,33°, 38°, 39°, 55°, 113° i 114°. 3) Prezidijum Pokrajinske vlade za Dalmaciju u Zadru proveo je akciju sakupljanja turskih isprava po čitavoj Dalmaciji naređivši dekretom br. 24/p od 4. I. 1836. svim kotarskim poglavarima Dalmacije, da se pobrinu za striktno izvršenje te uredbe. Tim povodom je pored Dubrovnika i Imotski poslao turske listine svoga područja. 4) U časopisu zadarskog Državnog arhiva »Miscellanea«, knj. I (1949) i knj. Il — IV (1950 — 1952) objavljeno je 27 pisama od ove ćirilice-bosančice »Dragomanskog arhiva«. U knjizi I. arhivist dr. Zjačić iznio je brojeve 29 do 32. a dr. Strgačić br. 36 te u knjizi II — IV br. 47. 50 — 67, 69, 78 i 86. 5) Pobliže o tome u Istoriskom časopisu SAN, knj. II (1949—1950), str. 317. Tačnijim prebrojavanjem u jesen 1956 g. utvrdio sam da »ACTA TURCICA* u dubrovačkom Državnom arhivu ima u svemu okruglo 15.500 Isprava od kojih na turskom jeziku 10.258 i na arapskom 26 komada. Ostatak je najvećim dijelom na hrvatskom i talijanskom jeziku. 6) Potječu iz akcije sakupljanja u godini 1836. (Vidi napomenu 3). Ujedno sravni Istorlski časopis SAN, knj II, str. 316 uz napomenu đa je prema popratnom spisu od 7. II. 1836., koji sadrži popis dubrovačkih fascikula od br. 1—19. iskazano u svemu 845 turskih dokumenata. Taj njemački pisani administrativni akt iz Dubrovnika ostavljen je i dalje u V. fascikulu zadarskog Državnog arhiva. — • - - , " s V 7) Jedno takovo pismo objavio je dr. Strgačić u Miscellanea II — IV, pod br. 23. 8) Isprava o razgraničenju po odredbama Karlovačkog mirovnog ugovora nalazi se u turskom originalu i talijanskom prijevodu u »filzi« br. 9. Turski original ima 12 listova 13,5 X 38,5 cm, prošivenih u jednu knjižicu. Nažalost je ta knjižica s gornje strane nagrizena od miševa, 1 to 1 cm od lijevog 1 desnog kraja prema hrptu sve dublje, tako da su prvi i drugi retci teksta djelomično zahvaćeni. 9) Sav materijal u vezi liječničkih i diplomatskih misija dra Castellia proučio je i obradio dr. Mirko Grmek, predstojnik odjela za historiju medicine Instituta za medicinska istraživanja Jugoslavenske akademije i bit će uskoro objavljen pod naslovom »Izvještaj trojice liječnika o putovanjima %-o Bosni u XVIII. stoljeću*. Ta trojica liječnika su: Dominik Castelli, Marko Flori i Ivan Pagani. — 596 — !