ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 595
iza dubrovačkog Državnog arhiva, u kojemu se prema približnim ocjenama mnogih stručnih naučnih radnika koji su ga proučavali i sređivali, nalazi cko 10.000 turskih 5) i manji broj arapskih listina. U 1953 godini (27. VI) je Dubrovački arhiv po odobrenju Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu NRH u Zagrebu preuzeo iz Zadarskog arhiva 855 turskih spisa. Od toga 839 komada su bili u Zadru odvojeno vođeni kao »Turske isprave* (ranije: »Carte turche«) u devet fascikula«, dok je 16 komada izdvojeno iz »filze« t. j. fascikula CVIII »Dragomanskog arhiva«. Tako se je turcica dubrovačkog Državnog arhiva povećala za daljnjih 855 turskih akata. U fascikulima »Dragomanskog arhiva« pored spomenutih turskih spisa na turskom i ćirilicom (bosančicom) pisanih na hrvatskom jeziku, nalazi se mnogo talijanskih akata, većinom prijevoda turskih originala, ali i znatan broj originalnih pisama na talijanskom jeziku?. Ima i nekoliko pisama na grčkom kao i onih ćirilicom ili ćirilicom-bosančicom pa čak i glagoljicom, čiji autori nisu funkcioneri otomanske vlasti. Nađe se pokoje pismo na talijanskom ili na hrvatskom jeziku latinicom pisano s turskim potpisom i pečatom pri vrhu ili na kraju. Sudeći po bilješkama na fascikulima i na košuljicama pojedinih skupina akata unutar tih fascikula, te po letimičnom pregledu mnogih turskih listina, uglavnom se radi o prepisci turskih državnih organa s mletačkim generalatom u Zadru. Predmet te korespodencije su većim dijelom pogranična pitanja, kako se to razabire iz sumarnih regesta i bilježaka na talijanskom jeziku, što ih je arhivar dr. Strgačić u svoj inventar prepisao ili u prijevodu s omota pojedinih fascikula i svežanja prenio. Citiram samo neke u prijevodu dr. Strgačića odnosno prof. Moscatella: »Kradje stoke — druge grabeži — ubistva — zbog privatnih dugova i kredita — o međusobno nanesenim štetama — mletački podanici i njihove zemlje pod turskom vlasti — Popis sinjskih obitelji koje imaju posjede na obe strane — Ugovori o prelazu granica — O granicama prema Budvi, Ulcinju, Kotoru, Crnoj Gori 1543 — Granice po Kotarima 1671 — O razgraničenju po zadarskom kotaru — Zabrana da Novigradjani sijeku drva u Bukovici pod Turcima 1681.« i t. d. Pored ovakovih i sličnih pograničnih pitanja mi nailazimo na skupine akata raznolikog sadržaja među kojima ima i takvih koji su od naročitog historijskog značenja, kao što su na pr.: Karlovački i Požarevački mirovni ugovori te instrumenti o razgraničenju i ostali dokumenti koji se odnose na Mletke i Turke«, Nagodba Rusa i Turaka o diobi Poljske i slobodi Tatara, O svrgnuću sultana Selima, O razgraničenju Austrije i Mletaka 1719, O akciji dr-a Castellija u Bosni fl , Izvješće mletačkog dragomana o njegovu putu u Travnik 1762. o trgovačkim I pograničnim poslovima, Opis putovanja mletačkog dragomana Kuzme Calavra (?) Imberti-ja 1761. iz Carigrada do Tenedosa i t. d. »Dragomanski arhiv« u Zadru privukao je posljednjih godina naročitu pažnju naučnih radnika Orijentalnog instituta te Pravnog i Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U »Prilozima za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslavenskih naroda pod turskom vladavinom« knj. II (1951), str. 57—81, Nedim Filipovič, docent Filozofskog fakulteta i naučni suradnik Orijentalnog instituta u Sarajevu, objavio je u prijepisu i prijevodu uz iscrpni komentar sedam turskih isprava, među kojima je samo poslied— 595 —
