ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 588

žavao bi onda i konkretne zadatke pripreme građe za publiciranje, koji bi otpali na pojedine arhivske ustanove u pojedinim radnim godinama. Znači, da bi u ovoj radnoj godini trebala da svaka arhivska ustanova izradi svoj perspektivni plan publiciranja svoje arhivske građe; da se zatim u koordinaciji s JAZU izradi opći plan publiciranja arhivske građe na području NR Hrvatske, na temelju kojega bi onda slijedili konkretni godišnji radni zadaci za svaku pojedinu arhivsku ustanovu. Bernard Stulli Iz Arhiva NR Hrvatske Najznačajniji dogođaj u toku 1957. u Državnom arhivu u Zagrebu bio je osnutak organa društvenog upravljanja — formiranje Savjeta Državnog arhiva. Odmah u početku svoga rada Savjet je upoznavši se sa stanjem u Državnom arhivu, problemima i zadacima, donio niz zaključaka za budući rad Državnog arhiva. Usvojena je lista fondova, kojima se daje prioritet za sređivanje, a posvećena je naročita pažnja fondovima XIX. i XX. stoljeća, koji sadržavaju vrijedne izvore za historiju. Pored toga, usvojeno je, da u pravilu svi stručni službenici treba da rade prvenstveno na sređivanju, dok se ne dovede sva građa u stanje, kako bi mogla biti iskorištena za istraživanje. S tim u vezi donijet je i plan rada i raspoređene su dužnosti pojedinačno za svakog službenika. Ovaj način rada povećao je odgorornost svakog službenika i dao je dobre rezultate, jer se kod dodjeljivanja pojedinih fondova na sređivanje arhivistima vodilo računa o specijalizaciji, sposobnostima i sklonostima svakog službenika. Posebna pažnja posvećena je higijensko-tehničkoj zaštiti službenika, te su nabavljena dva električna bojlera i instalacije za tuširanje. Također je posvećena puna briga vatrogasnoj preventivi, pa su sva spremišta opskrbljena pijeskom, a nabavljeno je i nešto vatrogasne opreme. Tokom godine u Državnom irhivu radilo se naročito mnogo na pronalaženju građe o odjecima Oktobarske revolucije, te je sređeno više hiljada spisa, a za velik broj dokumenata sastavljena je posebna pregledna kartoteka. Ova je građa poslužila mnogim istraživačima za njihove studije i rasprave, a iskorištena je u velikoj mjeri i za izlaganje na prigodnim izložbama (u Zagrebu u originalima, a u pokrajini u fotokopijama). Prigodom proslave 10-godišnjice Oktobarske revolucije priređena je u Državnom arhivu izložba o odjecima Oktobarske revolucije u našim zemljama, a dan je i kratak pregled razvoja radničkog pokreta u Hrvatskoj za vrijeme od 1894. do 1914. Ovu izložbu posjetilo je oko 2.500 građana, a najvećim dijelom bili su to kolektivni posjeti školske omladine. Mnogi nastavnici upotrebili su ovu izložbu za izlaganje gradiva historijskog perioda, kojem bijaše posvećena izložba, a poneki su održavali i seminare koristeći se izloženom građom. Iako su prostorije za izložbe u Državnom arhivu vrlo malene, pokazalo se, da su izložbe ne samo dobro sredstvo u očiglednoj nastavi, nego da imadu i vanrednu propagandnu ulogu i da su prikladan način, da se prikaže sadržaj arhiva i njegova uloga u javnom životu. Upravo zbog toga je zaključeno, da se u Državnom ar— 588 —