ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 554

hiviste kao i bibliotekare, prikazala je Honoré-Duvergé S. (3/1951, 63). Također treba upozoriti na vrlo dobar članak J. Feytlauda o borbi protiv insekata štetočina u arhivu (6/1952, 147) i na članak M. Fleury-a o novom načinu izrade arhivskih kutija (12/1953, 334). Kraći pregledni informativni članci pokazuju stanje arhiva i arhivske službe (o organizaciji, metodama rada, naučnoj djelatnosti) u raznim zemljama, kao na pr. u SSSR (2/1951, 43), Grčkoj (5/1952, 123) i drugdje. 2. Protić upoznao je preko ovoga časopisa evropsku javnost o razvoju službe za dokumentaciju u Jugoslaviji (11/1953, 309). Archivum. Revue internationale des Archives publiée avec le concours financier de l'UNESCO et sous les auspisces du Conseil international des Archives. Paris. No I

—

V. — Gotovo u isto vrijeme kada se je pojavio časopis »A. B. C. D..« izašao je i prvi broj »Archivuma« nove reprezentativne arhivske revije međunarodnog značaja, kao organa Međunarodnog arhivskog savjeta. Još je H. Stein krajem prošloga stoljeća pokušao izdavati jedan takav međunarodni časopis, koji bi tretirao pitanja arhiva biblioteka i muzeja u svjetskim razmjerima, ali je izašlo samo jedno godište (1895/96). Ovaj novi časopis, uživajući moralnu podršku UNESCO-a i njegovu financijalnu pomoć ima sve izglede da postane stalnom tribinom, na kojoj će se vršiti izmjena arhivske misli i iskustva sa svih strana svijeta. Do sada smo primili pet brojeva, od kojih nekoji imaju posve specifičan karakter, te mogu poslužiti i arhivistima i historičarima kao naučno-informativna pomagala prvoga reda. Prvi broj u cijelosti, a treći manjim dijelom, posvećeni su prvom odnosno drugom kongresima Međunarodnog arhivskog savjeta, koji su održani u Parizu (1950) i Haagu (1953). Oba broja donose referate zajedno sa diskusijama, o čemu je opširno izvijestio beogradski »Arhivist«. Velika pažnja posvećena je obrazovanju arhivskog kadra, — to je u ostalom glavno pitanje u većini zemalja. Ch. Braibant prikazao je svrhu i organizaciju međunarodnog arhivskog staža u Parizu, osnovanog 1953, (II, 2?— 29); a posebni članci govore o školovanju mladih arhivista u Poljskoj (III/ 1953, 41—14), pri Vatikanskom arhivu (III, 45—50) Francuskoj (III, 51—60), Njemačkoj (III, 61—76), Austriji (IV/ 1954, 7—34), USA (IV, 35—47) i drugdje. Kako vršiti nadzor nad administrativnim arhivima bio je predmet diskusije na I. kongresu u Parizu (1/1951, 55—73), a o racionalnijoj organizaciji rada u administrativnim arhivima napisao je J. Pieterse kratak, ali pažnje vrijedan članak (IV, 179—183). Mikrofumovanje, kao do sada najsavršeniji način konzerviranja dokumenata, nalazi se u središtu interesa međunarodne arhivske javnosti. I o mikrof Umovanju raspravljalo se je na I. kongresu u Parizu (I, 75— 101), a od posebnih članaka posvećenih tom pitanju ističem one od H. Jenkinsona (II, 31—41), A. Galla, osnivača i direktora poznatog instituta za patologiju knjige u Rimu (II, 43—49), M. Baudota (II, 89—92), B. Gilla (III, 87—104), veoma važan članak s mnogo praktičnih savjeta i jedan članak o laminaciji dokumenata od D. Tollenaara (II, 51—53). Na I. kongresu raspravljalo se je još i o privrednim arhivima (I, 103—120). Od drugog broja dalje donosi »Archivum« stalnu rubriku »Međunarodna analitička bibliografija publikacija, koje se odnose na arhive i arhivistiku« ; uređuje je R. H. Bautier, a iscrpljuje sve arhivske i druge časopise širom svijeta poslije rata. U trećem broju dan je pregled razvoja arhivske službe u svijetu poslije 1945. (III, 189, 238). Opširno je prikazan rad na arhivskom zakonodavstvu u FNRJ, odnosno NR Srbiji. Neki podaci, koji se — 554 —