ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 550
ra. O tome su pisali R. Popović (III/l—2, s. 29—38), V. Kolaković i L. Celap (V/2, s. 81—85, s. 86—88). Posebno je A. Lj. Lisac obradio »Ulazak arhivskog materijala u arhiv i izrada ulaznog inventara i kataloga« (IV/2, s. 102—108), opisujući primopredajni dokument, ulazni inventar, kazalo za ulazni inventar, ulazni katalog, katalog evidentiranog arhivskog materijala i prihvatno spremište u arhivu. O principima i metodu izrade arhivskih inventara u inostranim ustanovama, donijet je rezime predavanja, što ga je francuski arhivista R. H. Bautier održao na međunarodnom arhivskom tečaju u novembru 1953. godine (IV/2, s. 109—113). Nadalje je dan prilog o »Naučno-informativnim pomagalima u arhivu« (A. Lj. Lisac, VI/2, s. 69—80) i od istog autora o »Knjižnici u arhivu« (V/l. s. 53— 62). Problem primjene decimalne klasifikacije u arhivistici razradio je dr. S. Vilfan (VI/2, s. 3—14). Od većih priloga o razvitku arhivistike u svijetu treba svakako istaknuti iscrpan prikaz J. Papritza o zapadno-njemačkoj arhivskoj školi u Marburgu na Lani (U/2, s. 15—46). Autor najprije iznosi historijat centralne škole za izobrazbu njemačkih arhivista, opisujući prvu arhivsku školu u Marburgu 1894. —1904., zatim arhivsku školu i institut za arhivsku znanost u Berlinu 1904.— 1945., i najzad sadanju marburšku školu od 1947. Papritz govori o organizaciji te škole, njenu tipu, nastavnom planu i nastavnicima, o slušačima i o radu na obrazovanju srednjih arhivskih kadrova. O »Francuskim arhivima i njihovim dostignućima« dao je referat M. Kurelac (V/3, s. 23—33), na osnovu polugodišnjeg boravka u Francuskoj, dijelom na međunarodnom arhivskom stažu, a dijelom na putovanju po departmanskim arhivima. Tokom višegodišnjeg izlaženja donio je »Arhivist« i mnogo priloga o arhivskim ustanovama u NR Hrvatskoj, kao i o njihovim fondovima. Historijat državnog arhiva na Rijeci između dva rata i rad na njegovoj obnovi i prikupljanju arhivske građe sa područja Istre i Hrv. Primorja nakon Oslobođenja, prikazao je M. Korlević u članku »Riječki Državni arhiv« (1/3, s. 61—66; u istom broju »Vijesti iz Drž. arhiva na Rijeci«, s 97 —98). Z. Muljačić iznio je pregledno »Prinove u Dubrovačkom državnom arhivu« (1/3, s. 66—71: .11/1, s. 77—83), po slijedećim kategorijama: a) revindikacija odnesenog materijala, b) prikupljanje arhivalija od ustanova i privatnika, i to: zakonske knjige, indeksi, matice; zatim arhiv obitelji Bassegli —Gozze, Ghetaldi, i Bizzaro. Iz Drž. arhiva u Zagrebu prikazan je postanak i sistem uređivanja Zbirke matičnih knjiga (I. Karaman, VI/2, s. 28—34), dok je opširno iznijet razvitak i stanje prikupljenih fondova ranijeg »Osječkog spremišta Drž. arhiva u Zagrebu« — danas Arhiva kotara Osijek (K. Firinger, III/l —2, s. 39—45). O varaždinskom arhivu pisano je u više navrata: već u drugom svesku prikazao je A. Wissert, kako se razvijao Arhiv grada Varaždina (1/2, s. 52—57) do formiranja redovne ustanove. Njen direktor, M. Androić, izvjestio je onda o proteklih »Pet godina života Arhiva u Varaždinu« (VI/2, s. 62—68); uz to je nekoliko puta iznjet rad ovog kolektiva na određenim zadacima: suradnja sa školskom omladinom, organizacija Tjedna arhiva, rad Podružnice arhivskih radnika i si. (V/3, s. 77—78; VI/3— 4, s. 80—81, s. 152—154, s. 173—174). Od fondova ovog arhiva opisan je »Arhiv Ivana Kukuljevića-Sakcinskog«, u prvom redu korespondencija koju sadržava (A. Wissert, II/l, s. 63—76). Iz zagrebačkog Gradskog arhiva pisano je o »Postupku oko izlučivanja spisa kod zagrebačke gradske uprave u posljednjih stotinu godina« (A. Lj. Lisac, VI/3— 4, s. 46—60); također je prikazana »Korenspodencija grofa Alberta Nugenta iz god 1848«. što se čuva u tom arhivu (F. Hauptmann, — 550 — :
