ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 540

vojem osorske komune. Prikaz historije prava samo na osnovu zakonskih tekstova,, a bez obzira na pravnu praksu (na gradju iz pravnog života) ne može biti naučno ispravan. Autor je načelno opravdano ignorirao dosta obilnu talijansku propagandističku historijsku literaturu o svojoj temi. No kada je s ovoliko akribije i detalja razradio temu, šteta, što nije ipak bar na nekoliko važnijih primjera pokazao, radi neupućenih, svu onu poznatu površnost i tendecioznost, improvizacije i mistifikacije, te talijanske iredentističke historiografije i u obradi historije Osora. Takav je postupak potreban, jer ima ljudi, kojima te očevidne istine moramo stalno dozivati u pamet. Od inventara objavljen je onaj arviva osorske općine s gradj om iz perioda 1459.—1945. godine (str. 221—359), pri čemu su neki dijelovi inventara razrađeni detaljnije, a neki tek sumarno. Nije spomenuto, da je na sređivanju arhiva osorske općine radila i pomagala u dva navrata i ekipa Jadranskog instituta JAZU iz Zagreba, koja je u tu svrhu upućena bila u Drž. arhiv na Rijeci, a što je bio red da se spomene. Na kraju ovog prvog sveska dodan je • još i sumarni Opći inventar Drž. arhiva u Rijeci. Kako već rečeno, glavni je i uglavnom jedini važniji prigovor ovom prvom svesku, da je premalo prostora dao za objavljivanje nove gradje. Drugi svezak je nešto bolji u tom pogledu, ali još uvijek nema prave i pravilne fizionomije. U njemu je ipak polovica prostora posvećena gradj i. Tu je najprije, u pripremi B. Vučetićeve, Knjiga terminacija feudalne jurisdikcije Barban-Rakalj, 1576.—1743. (str. 119—281) s uvodom (str. 101—117) i indeksom (str. 283—293). Vrlo zanimljiva grad ja, kako za historiju feudalnog dobra Barban—Rakalj, tako i za historiju istočne Istre. Na ovom se sadržajno nadovezuje, u pripremi dr. M. Zjačića, Knjiga vizitacije feudalne jurisdikcije Barbana i Rakija iz godine 1767. (str. 315—488) s kraćim uvodnim napomenama (str. 309—314). I knjiga terminacija i knjiga vizitacije brižljivo su pripremljene za štampu, ali nam se čini, da bi bilo bolje, da je izradjen za svaku odmah i iscrpan indeks (knjiga terminacije ima stari i nepotpuni indeks, a ona vizitacije nema nikakav). Takvi indeksi su od neprocjenjive koristi istraživačima. Njih, pogotovo kod ovakve gradje, ne mogu zamijeniti nikakvi pregledi sadržaja, a pogotovo ne stari i nepotpuni pregledi. U svakom slučaju ova gradja o Barbanu — Rakiju ispunjava jednu osjetnu prazninu u dosada objavljenim istarskim izvorima, pa treba odati puno priznanje trudu B. Vučetićeve i dr. M. Zjačića. Jednako treba naglasiti korisnost i vrijednost rasprave Dr. M. Korlevića, Uprava i sudstvo u Istri 1918.—1945. (str. 19—91). Već smo ranije spomenuli, od kolike su važnosti za arhivistički rad ovakve rasprave o državnom, sudskom i uopće organizacionom ustrojstvu na pojedinim područjima, iz kojih se vidi porijeklo, zadaće i razvoj svih onih organa, ustanova, organizacija i uopće svih subjekata, iz čije su djelatnosti nastali pojedini arhivski fondovi. Bez toga ne može biti uspješnog i točnog arhivističkog rada na tim fondovima. Potrebno je samo pripaziti, da ovakve rasprave ne budu suviše razvučene, da sva bitna pitanja obrade, da se ne izgube u neznatnim detaljima, a opet da vode računa o takvim detaljima koji su važni u arhivističkom radu (s tim, da u bilješkama dadu iscrpnije takve detalje.) Od rasprava općehistorijskog karaktera, koje nemaju veze s arhivistikom ni s drugim pomoćnim historijskim naukama, nalazi se u ovom drugom svesku i rad dr. S. Antoljaka, Veze između — 540 —