ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 512
tavog razdoblja, već je prije toga potrebno povući granicu za građu, koja je već potpuno mrtva, od one, koja može da još posluži administrativnim svrhama, U arhivu bi bilo moguće sasvim jednostavno utvrditi tu granicu. Trebalo bi pregledati kroz dulje vremensko razdoblje (10 godina), kakvi su se podaci tražili, na temelju kojih dokumenata su izdani i koja je posljednja granična godina, do koje su postavljani zahtjevi, činjenica pak, da su školski fondovi slični ili iste strukture, nameće sama od sebe zahtjev, da ih promatramo u cjelini, odnosno po pojedinim vrstama. Kod toga je vrlo prikladno izraditi shematski pregled građe po fondovima tako, da vodoravno označimo fondove, a okomito njihove serije, odnosno predmete s vremenskim oznakama. Kad i ne bismo poznavali strukturu jednog fonda, na pr. pučke škole, a sakupili bismo na jednom mjestu te podatke za 40 fondova, samom bismo poredbom uočili, koje su glavne serije, jer su te najbolje očuvane, a kad bismo utvrdili, koja je osnovna serija, našli bismo redovno u godinama njezina početka i godinu osnutka ustanove. Da ti podaci, koje smo donijeli u shematskom pregledu stvarno budu korisni za poredbu, potrebno je prije toga sve fondove dovesti na jednaki stupanj sređenosti nakon ulaska u arhiv. Poznavanje pak povijesnog razvoja školstva i pojedinih školskih fondova olakšava nam u znatnoj mjeri posao, pridonosi boljem razumijevanju građe i ocjeni njezine vrijednosti, te određivanju stvarnog njezina sadržaja. Posebno moramo voditi računa o tome, da li je sačuvan arhiv nadleštva onih fondova, koje škartiramo. Ukoliko se isti nalazi u arhivu, treba najprije njega srediti. Tako će u Arhivu grada Zagreba trebati srediti Gradsko poglavarstvo (Školski odsjek) prije nego li se pristupi konačnom sređivanju arhiva pučkog školstva. Katkada ne postoje arhivi nadležnih, odnosno centralnih organa uprave, pa se često ne pristupa škartiranju njihovih osnovnih fondova zbog pretjerane obazrivosti. Ako arhiva Zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu nema, to ne znači, da zbog toga ne treba škartirati arhive pojedinih škola, jer izvjesna građa tog nadleštva ne može se rekonstruirati makar bili arhivi svih škola sačuvani i u potpunosti. Djelatnost pak tog najvišeg školskog nadleštva očitovala se u školskim arhivima preko izdanih okružnica, spisa, koji se odnose na personalna pitanja i materijalno uzdržavanje škole, i rješavanje.podnesaka. Osim podataka o materijalnom uzdržavanju sve ostalo se može naći u Službenom glasniku. Materijalni pak podaci su u školskim arhivima tek djelomični. Rješenja podnesaka opet ne ostaju u Odjelu, već se vraćaju natrag u arhiv škola. U praksi je nemoguće u gradskim i kotarskim arhivima vršiti škartiranje osnovnih fondova i kod toga obazirati se na građu arhiva njihovih nadleštava, jer se ona obično nalazi u republičkim arhivima. Prema tome u tom je slučaju najbolje da se na arhive nadleštva uopće ne obaziremo, ukoliko ne postoje u samom arhivu. Poslije tih priprema prelazimo na detaljan pregled same građe. Kod — 512 —