ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 510

1. Spisi sa poslovnim zapisnicima 2. Zapisnici sjednica 3. Blagajničke knjige V. Organizacija uz školu: 1. Spisi sa poslovnim zapisnicima 2. Zapisnici sjednica 3. Blagajničke knjige VI. Razno: 1. Spomenica 2. Knjiga opaženih mana i nedostataka pedagoško-didaktičke naravi (Kontrolna knjiga) 3. Imovnici školskog pokućstva i učila 4. Katalozi knjižnice 5. Iskazi o stanju škole (statistika) 6. Ostalo Škartiranje Prije nego se pristupi škartiranju građe, moramo dobiti jasnu predodžbu: o količini građe i njezinoj potpunosti, o vremenskom rasponu građe, o dosadašnjem stupnju sređenosti, bilo u samoj registraturi ili nakon ulaska u arhiv i o organskoj povezanosti građe, t. j. da li se radi o jednom velikom razgranatom fondu, ili skupini fondova slične ili jednake strukture. Upravo glavna karakteristika novije građe je njezina velika količina, a ta je produkt sve veće razgranatošti moderne administracije, a kod nas još napose činjenice, da se u registraturama uglavnom nije vršilo izlučivanje spisa. Velika množina građe često je razlogom, da se u arhivima izbjegava radu na važnijim fondovima, a sređuju se manje važni fondovi s malo građe. Isto tako ta množina može biti uzrokom, da se arhivist u njoj izgubi, ukoliko nije uspio u početku odrediti pravilan put sređivanju. Prvi uvjet za uspjeh je studijski rad. Ne može se pristupiti sređivanju građe nekog fonda ili skupine fondova, a da se prethodno ne zna, kako je ona nastala. Moramo također biti na čistu s time, da li je građa potpuna, djelomična, ili su m samo njezini relikti. Potpunost treba prosuditi prvenstveno po tome, u kojoj su mjeri sačuvane glavne serije fonda. U tom pogledu je građa školskih arhiva AGZ uglavnom dobro sačuvana. Vremenski raspon, u kome su nastajali školski fondovi AGZ, jest razdoblje zadnjih 100 godina. Samo jedan fond prelazi tu granicu — Klasična gimnazija (Archigymnasia, Gornjogradska gimnazija). Međutim taj fond do 1848. ima posebnu strukturu, a istovremeno s temeljitom reformom gimnazije u Austriji promjenila se i struktura ovoga fonda. Stoga u proučavanju školstva u cjelini nas zanima ovo posljednje razdoblje ukoliko se ne uvrste u spise — 510 —