ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 508

Ne ulazeći u raspravljanje, kakvi treba da budu arhivski ulazni do­kumenti, spomenut ću samo, koje podatke oni treba da sadržavaju u po­gledu daljeg rada na sređivanju građe u arhivu. Potrebno je znati, gdje je građa nađena, na jednom ili više mjesta, i u kakvom stanju, da li sre­đena, nesređena ili razasuta. Nakon njezina preuzimanja i upisa u akvi­zicijsku knjigu može se izraditi kartotečni popis prema podacima iz ak­vizicijske knjige. Taj u stvari ima samo praktičnu vrijednost, jer je spretniji za rukovanje i služi kao pregled nad onim, što je ušlo, kao evi­dencija ulaza onome, koji će kasnije nastaviti rad na daljem sređivanju građe. Sređivanje Osnovni uvjet, da se može prići sređivanju arhiva školstva, jest po­znavanje strukture školstva uopće, kao i pojedinih vrsta škola. Koliko­god mi poznavali današnju organizaciju školstva, to nam još uvijek ne će biti dovoljno kod sređivanja građe školskih fondova. Današnje stanje rezultat je ranijeg razvitka, i taj razvitak prije svega moramo upoznati. Potrebno je poznavanje osnovnih podataka o organizaciji školstva i pojedinih vrsta škola, o sadržaju njihova rada i o školskoj administraciji. Oni su doneseni u zakonima za pojedine vrste škola, u naredbama o us­trojstvu i o nastavnom programu, te pravilnicima i propisima za admi­nistraciju. Te podatke prikupit ćemo iz općih djela o školstvu, službenih glasnika prosvjetnih organa, zbirki školskih propisa i iz priručnika za školsku administraciju. ... Poznavanje svih tih propisa omogućit će nam pravilnu podjelu fon­dova unutar skupine školstvo i točan raspored građe po serijama unu­tar svakog fonda. Prema razvojnoj strukturi školstva kroz zadnjih 100 godina podjela školskih fondova u AGZ izgledala bi ovako: osnovne škole, šegrtske ško­la, građanske škole, stručne škole, učiteljske škole i gimnazije. Svaku pak vrstu podjelili bismo na javne, privatne i konfesionalne škole. Ovom prilikom moramo naročito istaknuti, da pristupanje k sređi­vanju arhivskih fondova bez poznavanja njihove strukture donosi vrlo loše posljedice za arhivsku ustanovu, jer ne će postojati jedan određeni sistem kod sređivanja, pogotovo kad je građa ulazila u arhiv pod najraz­liČitijim stupnjevima registraturne sređenosti. U popisu pak nesistemat­ski sređene građe ne će postojati razlika između predmeta i serija. Za sređivanje svakog školskog fonda pojedinačno potrebno je još prethodno znati točne podatke o osnutku i eventualno prestanku djelo­vanja određene školske ustanove, kako i zbog čega je došlo do osnivanja ustanove, odnosno do prestanka njezinog rada, i kakav je bio njezin po­ložaj u sistemu državnih ili kojih drugih ustanova. Kod škola se pone­kad postavlja problem godine osnutka, napose kod onih, koje su u po­četku bile nesamostalne i nalazile se pod upravom druge škole, a kasni­— 508 —

Next

/
Thumbnails
Contents