ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 506
Primorju: Bakar, Kraljevica, Hreljin, Drivenik, Grižane, Bribir i Novi, svugdje popisujući isprave i spise, koje su našli i bilježeći podatke o nestalim arhivalijama. Svoj rad završili su u Senju, gdje su do 8. listopada 1885. pregledavali gradski, biskupski i kaptolski arhiv. 64 ) Ovo je ujedno bio i jedini rezultat čitave akcije. O razlozima obustavljanja mjera za centralizaciju arhivske grade rekao je ban Khuen-Hedervary u Saboru 27. XI. 1889., da je ranije: »mislilo se koncentrirati sve arhive bivših županija, postojećih u zemlji, a u to ime bio je izaslan vještak da skupi taj materijal i predloži način, kako bi se smjestili ti arhivi ovdje u Zagrebu. Međutim je uslijedila reorganizacija političke uprave, županije su se opet uspostavile, a svaka županija pobrinula se je zato, da se njezin arhiv opet uspostavi, pa je uslijed toga namisao centralizovanja arhiva bespredmetnom postala. . .« 65 ) Tako su arhivi županija tek mnogo kasnije preuzeti za zagrebački arhiv. Zusammenfassung Die Landesarchivaren A. Štriga, F. Pogledić und J. Miškatović (Beitrag zur Geschichte des Staatsarchivs in Zagreb 1861—1890) In der zweiten Hälfe des 19. Jhds es folgten sich im Amte eines Landesarchivars des Königreiches Kroatien, Slavonien und Dalmatien der Historiker und Politiker Ivan Kukuljević-Sakcinski 1848—1860, dann Alberto Štriga 1861— 1871, Franjo Pogledić 1871—1882, und Josip Miškatović 1882—1890. Nachdem übernahm die Verwaltung des Landesarchivs dr. Ivan Bojničić und mit ihm arbeitete Emil Laszowski, der auch sein Nachfolger im Amte wurde. Die Tätigkeit Kukuljević 's wurde schon früher dargestellt; in seinem Beitrag betrachtet der Autor einige Hauptfragen aus der Geschichte des Archivs in der Zeit 1861—1890, und zwar: die Sabor-Verhandlungen des Archiv-Gesetzes; die Regulierung der Forschungsarbeit im Archive; und die Frage der Konzentrierung der Komitatsarchiven bei dem Landesarchiv in Zagreb. 5) Sab. 1887/92, knj. III. str. 389. — 506 —