ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 501

26. VIII. 1875. — vraća Jugoslavenska akademija »devet listina iz XI. vjeka, koje je ova Akademija dozvolom od 28. IV. 1873. iz ovdešnjega Zemaljskoga arkiva poslala Carskoj akademiji u Beču, znanstvene porabe radi«;

4

8) 3. V. 1878. — dozvoljava se Tadiji Smičiklasu, profesoru zagrebačke gimnazije, koji je po nalogu vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu preuzeo izradu udžbenika hrvatske povjesti za VIII. razred gimnazija »porabu spisah, unutar arkiva, koje će za znanstvenu radnju svoju trebovati«;

4

») 16. IX. 1879. — Ivan Bojničić, pristav Zem. arheološkog muzeja moli »da u znanstvenu svrhu smije polaziti Zemaljski arkiv, ter pod nadzorom arkivarijata stare listine i isprave do konca prošastoga vijeka proučiti, ili po potrebi sam prepisati« ;50 18. V. 1881. — Milivoj Vežić,-perovođa Zem. vlade, moli da mu se dozvoli »pristup u Zem. arkiv i porabu tamošnjih spisah, naročito onih Namjesničkog vijeća obstojavšega god. 1769. do 1780. u svrhu skupljanja urbarskih propisah, koje kani u sustavnoj sbirci izdati«^

1

) 15. IX. 1881. — dr. Biedermann, sveučilišni profesor iz Graca, moli da se može od 16.—21. IX. t. g. koristiti arhivom »u svrhu nadopunjenja svojih studijah o teritorijalnom opsegu i bivšoj upravi u staroj Hrvatskoj, i imenito tamo spadajućeg bivšega Primorja«. 52) Da je gledanje na Arhiv kao na naučnu ustanovu već tada prilično široko prodrlo, pokazuje i predstavka Senata zagrebačkog Sveučilišta od i. VII. 1875. Senat predlaže banu, da bi se na zemaljskom arhivu sistematiziralo mjesto za jednog stručnjaka, koji bi uz arhivski rad predavao na Sveučilištu pomoćne historijske nauke. Ta bi osoba, po primjeru sveučilišta u Grazu, Beču i Pragu, bila ona tako potrebna i korisna veza nastave historije s arhivom. U svom opširnom i obrazloženom podnesku predlaže senat za to novo mjesto tadanjeg gimnazijskog profesora Tadiju Smičiklasa. Time se htjela postići dvostruka korist: unapređenje predavanja historije na Sveučilištu i poboljšanje stručnog rada na arhivu. Ovaj predlog nažalost nije tada bio oživotvoren.

53

) 48) Reg. DAZ 37/1875; još se u dopisu Akademije napominje: »Sto su listine daleko preko određena roka izostale razlog je taj, jer se prof. Sickel, za kojeg jih je Carska akademija molila, zabavio u Berlinu, kamo je bio vladom poslan radi izdavanja »Monumenta Germaniae«, preko svoje volje duže vremena, te jih tek poslije svojega povratka mogao snimiti za svoje djelo »Monumenta graphica medii aevi«. U ostalom, ovo zadocnjenje bit će tiem nagrađeno, što će nekoje naših listina kroz ovo djelo unići u svjetsku naučnu knjjgu.« 49) Reg. DAZ 16/1878. 50) Reg. DAZ 22/1879. 51) Reg. DAZ 19/1881; u vladinom odobrenju kaže se'još: »Rado podupiruć pomenutog kr. perovođu u zasvjedočenoj po njem dosada marljivosti oko skupljanja propisah, obstojećih za razne grane upravne, vladni odjel ovaj dozvoljuje ovim pomenutom kr. perovođi Vežiću, da se kod preuzete znanstvene radnje u Zem. arkivu u prisustju g. arkivara poslužiti može izvori tamo nalazećim se. Ravnateljstvo dakle Kr. zem. arkiva upućuje se, da Vezicu na zahtjev unutar arkiva dozvoli porabu spisa, koje će za preuzetu radnju trebovati, ter da mu u njegovih potraživanjih u arkivu u svem na ruku bude. U koliko će Vežiću trebati prepisi pojedinih za porabu odabranih spisa, imat će ravnateljstvo dotične spise, od kojih bi Vezić želio dobiti prepiše, predložiti ovamo, odkud će slijediti rješenje glede dopustivosti izdanja takovih prepisali.« 52) Reg. DAZ 29/1881. 53) Spisi predsjedništva Zemaljske vlade, 1076.—1874. — 501 —