ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 496
2) Rasprava u Saboru oko Zakonskog članka o arhivu; reguliranje mogućnosti i načina rada istraživača u Arhivu. U doba Štrigine uprave dolazi u Saboru do raspravljanja o zakonskom utvrđenju statusa arhiva. U toj su raspravi veoma aktivno sudjelovali Ivan Kukuljević i dr. Franjo Rački. Na saborskoj sjednici od 7. III. 1866. pročitana je brvi put zakonska osnova o Zemaljskom arhivu. Do proglašenja, više puta izmijenjenog, zakonskog članka prošle su još četiri godine. Dne 22. VII. 1870. primljen je nakon trećeg čitanja konačni tekst članka, a proglašen je 14. XI. iste godine, kao Zak. čl. VII.-1870. Osnovni predmet dugotrajnih saborskih rasprava o ovom tekstu bilo je pitanje: da li će nad arhivom biti nadležan Sabor ili ban (odnosno kasnije zemaljska vlada)? 32 ) U prvoj osnovi, primljenoj od Dvorske kancelarije u Beču, koja je s nekim izmjenama iznijeta pred Sabor 7. III. 1866. paragraf 1. glasio je: »Zemaljski arhiv kano sahranište svih na javno pravo kraljevina ovih, na povjesnicu i sve grane javne uprave odnosećih se isprava, kano napose i svih saborskih spisa stoji pod nadzorom bana odnosno Namjesničkog vijeća.« Početak pak paragrafa 5. određivao je: »Arhivara imenuje zemaljski odbor, saslušav Akademiju znanosti; dok se zemaljski odbor ne ustroji, imenuje ga ban na predlog Akademije.« U raspravi, koja se zatim razvila, predložio je Kukuljević, da arhiv bude pod nadzorom Sabora, a ne bana ; kao što je — po njegovim riječima — uvijek i bilo. Taj je predlog prihvaćen, te je sad paragraf 1. završavao sa »stoji pod nadzorom Sabora«. Tako je osnova primljena 8. III. 1866. No vlada, odnosno Dvorska kancelarija, nije prihvatila takav tekst. 31. XII. 1866. pročitan je u Saboru dopis bana, kojim priopćuje, da treba paragraf 1. glasiti »stoji pod nadzorom bana«, a paragraf 5. »Arhivara imenuje ban«. U raspravi 2. I. 1867. prihvaćen je kompromisni Kukuljevićev predlog, da se stavi u paragraf 1. »pod nadzorom Sabora i bana«, dok je za paragraf 5. primljena formulacija »Arhivara imenuje Sabor«. Dugo se sad čekalo na prihvaćanje takve zakonske osnove. U međuvremenu su se političke prilike veoma izmijenile, kad je 1868. došlo do Ugarsko — hrvatske nagodbe. Pitanje je Zemaljskog arhiva došlo ponovo pred Sabor 30. VI. 1870. Tada je pročitan dopis bana Raucha od 30. V. 1870., kojim saopćava izmijenjenu osnovu. 34 ) Predložena zakonska osnova razlikovala se od one, što ju je Sabor bio prihvatio u slijedećem: umjesto pod nadzor Sabora i bana, Zemaljski arhiv stavlja se izravno pod bana; porabu Arhiva za javne oblasti i pojedine osobe regulirati će Zemaljska vlada posebnim naputkom; dok je ranija osnova određivala, da arhivara imenuje Sabor, u novoj se to imenovanje pridržava 32) Sab. 1865/67, str. 413—424; (Saborski dnevnici, odn. kasnije stenografski zapisnici — citirano pod: »Sab.«) 33) Sab 1865/67, str. 644—649. 34) Sab. 1868/71, str. 855—856. — 496 —
