ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 432

vršetka. Drugi razlog bio je i u tome, što su spisi ranijih registraturnih perioda bili odvojeno čuvani u nešto udaljenijim prostorijama, pa je to predstavljalo teškoću za brzo vađenje i reponiranje. Kad su spisi izvađeni i priključeni novini spisima na novu signaturu, tada je na njihovom mjestu ostavljena naputnica sa oznakom nove signature, što je olakšalo i omogućilo, da je traženi akt lako pronaći. U pomoćnim knjigama nije stavljana nikakva bilješka o prioriranju, pa te naputnice i danas mnogo vrijede i kazuju, gdje se spis nalazi, ako nije na mjestu, koje mu je određeno osnovnom signaturom. Osnova od 1898. važila je samo šest godina. U decembru 1903. predložio je upravitelj pismare Andrija Rubetić, da se ponovo uvede registraturni period od tri godine, a to je obrazložio: »Ovovladna pismara razdijeljena je na četrnaest glavnih oznaka i to od I-XIV, pod kojima se spisi registriraju i fascikuliraju. Pošto je pismarska oznaka VIII veoma opsežnoga predmeta, stoga sam iz te oznake izlučio šumarstvo i rudarstvo i uvrstih te predmete pod novo otvorenu pismarsku oznaku XV. Po sadanjoj pismarskoj osnovi, koja je 1. siječnja 1898. u krijepost stupila, moraju svi spisi jednoga predmeta od prijašnjih i sadašnjih godina spojeni i pod dotičnom pismarskom oznakom registrirani i fascikulirani biti. Takovo fascikuliranje spisa po sadanjoj pismarskoj osnovi kod Kr. zemaljske vlade Odjela za unutarnje poslove jest r«di pomanjkanja prostorija za pohranu silne množine spisa nemoguće, tim više pošto se spisi jednoga predmeta dijeliti i u druge prostorije prenositi ne smiju.«

55

) Prostor bijaše glavni razlog donošenja nove odluke o uvođenju registraturnog perioda, i Predsjedništvo Zemaljske vlade odobrilo je 6. XII. 1903. da se počam od 1. I. 1904. pristupi arhivirânju i fascikuliranju prema trogodišnjim registraturnim periodima, te je donesena nova osnova pismare, 56

) četvrta po redu, koja je važila kroz dva registraturna perioda. Posljednja do sada poznata osnova pismare donijeta je 1908. god., a primjenjivana je od 1. I. 1909. Ovaj ključ registrature pomno je razrađen, a zanimiv je i po nazivlju, kojim se služi; dosadašnji razdjel nazvan je »skupina«, a dotadanji svezak ili podoznaka naziva se »oznaka«. Svezak sada znači skupinu i oznaku zajedno. Predmeti su razvrstani u XVII skupina, od kojih se samo prvih pet poklapa s -ključem pismare iz 1898., i prvih šest sa ključem 1904./1908. Poznavanje rasporeda ovog ključa, razrađeni predmeti i natuknice, mogu mnogo da pridonesu istraživaču i arhivistu, da se brzo i jednostavno orijentira i snađe, pa valja, da se ova osnova 57

) u cijeloj objavi. Skupina I. Ustav. Zakonodavstvo, državno i zemaljsko ustrojstvo, državni i zemaljski poslovi. Oznaka 1 — Zakoni, zakonske ustanove i odnosne naredbe. 55) DAZgb, PrZV, sv. 1—2, br. 6904—1903. od 4. XII. 1903. 56) DAZgb, PrZV, SV. 1—2, br. 6904—1903. od 13. XII, 1903. 57) Primjerak, kojeg je upotrebljavala registratura, bez oznake. — 432 —