ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 421

tar jednog registraturnog perioda. Unutar jednog korjenitog ili glavnog broja vrijedio je hronološki red. Pravilo bijaše, da spisi jednog predmeta budu poredani u aritmetičkom nizu brojeva s tim, da se eventualni prilozi ne odvajaju od svog spisa, nego slijede odmah za njim, bez obzira na datum i broj. Neko je vrijeme (18Ô8

—1903) bila praksa, da svaki predmet, odnosno konvolut spisa određenog predmeta dobije poseban broj koji je određivao mjesto tog predmeta unutar svežnja. »Svežanj« je naziv za skup spisa, zbir nekoliko konvoluta, stavljenih između dva kartona, sa visećim natpisom, koji je nosio oznake registrature. U svežnju su pohranjeni spisi, normalno razvijeni, držani u vodoravnom položaju. Međutim, ako je neki spis, na pr. br. 13102-UO-1895. korjenitog broja 370-UO-1895., radio o komasaciji u Gjurgjevcu, a poslije je stiglo još nekoliko spisa, također o komasaciji u Gjurgjevcu, a ne općenito u Virovitičkoj županiji, tada je taj spis 13102-UO-1895. postao novi korjeniti broj za sve spise istog, točno određenog predmeta. Svaki takav akt dobio bi tad« oznaku Kor. br. jisgs

, te dalje i svoj poslovni broj. Ovaj primjer pokazuje, kako se, kao stereometrijskim koordinatama, točno određuje položaj i smještaj nekog spisa unutar određene oznake. Od 1905. nastojalo se, uvođenjem novih rubrika u upisniku, otkloniti hronološki linearni način vođenja urudžbenog zapisnika tako, što se prvi spis predmeta unosio potpuno, a ostali su dodavani u istu rubriku kao priloženi spisi, te nose pored poslovnog i korjenitog broja, još i »redni« broj unutar tog korjenitog, odnosno poslovnog broja. Nedostatak te metode, bijaše, što se nije moglo predvidjeti broj spisa istog predmeta, koji će se pojaviti tokom jedne poslovne godine, a kako je u upisniku predviđeno mjesto samo za pet spisa, pod jednim poslovnim brojem (pet horizontalnih rubrika za svaki poslovni broj), to se, kod većeg broja akata istog predmeta, moralo prelaziti na novi poslovni broj. Trebalo je na svaki način te brojeve povezati, a tome je doskočeno uvođenjem još drugih naziva za poslovne brojeve, koji nazivi označuju funkciju odnosnog poslovnog broja. Prvi poslovni broj zove se, kao što je već primjerom istaknuto, korjeniti ili glavni broj. Međutim, ako je predmet morao biti prenesen na novi poslovni broj, onda se prvi korjeniti broj naziva »predbroj« (Vorzahl), ali ipak i glavni broj. Drugi pak poslovni broj, u ovom slučaju, nazvan je »slijedni broj« ili »podbroj« (Nachzahl), a tako i svi ostali poslovni brojevi, koji slijede. Svaki od tih podbrojeva ili slijednih brojeva imade opet spise, koji dobivaju redni broj, ali taj sada ne počinje od 1, nego ide kontinuirano dalje od zadnjeg rednog broja. Na pr.: kor. br. 25-UO1907. imade još spise, koji nose pored te oznake i redni broj, i to od 1 do 4. Idući spis istog predmeta, koji je stigao, nema više mjesta na poslovnom broju 25, već je evidentiran na prvom slobodnom poslovnom broju, na pr. 296—1907. Sada se na njemu bilježi: kor. br. 25, predbroj 25, poslovni broj 296, redni broj 5. Idući spisi isto tako, samo nose redne brojeve što slijede u nizu i to do 9. Tada je ispunjeno pet horizontalnih — 421 —