ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 414
\ ska blagajna 18 ) i Računarski ured' 9 ), 1874. g. Državno nadodvjetništvu 20 ) i 1875. Statistički ured. 21 ) Sva četiri odsjeka Unutarnjeg odjela imali su u poslovnoj godini 1870. ukupno 13.093 predmeta, te je radi toga osnovan 1871. peti odsjek, koji je dobio poslove zdravstva, koji su dotad spadali u četvrti odsjek. Ovom novom razdiobom poslova dodijeljeni su još drugom odsjeku poslovi poljskog i šumskog redarstva, a četvrtom poslovi dioba zadruga i komasacije (dotad agende III. odsjeka). 22 ) Godine 1872. broj predmeta se više nego udvostručio: Odjel za unutarnje poslove imao je 29.690, Predsjedništvo 2.752, Odjel za bogoštovlje i nastavu 3.792, a Odjela za pravosuđe 1.975 predmeta. 23 ) Banske časti namjesnik Antun Vakanović predložio je 8. IX. 1873. da se izmijeni Zakonski članak o ustrojstvu Zemaljske vlade. Isto je ponovio 10. X. 1873. ban Ivan Mažuranić. I jedan i drugi nastoje, da se ukinu odjeli, »te da se sva tri odjela spoje u jedno upravno tijelo«. 24 ) To su obrazložili nepraktičnošću paragrafa 5. Zakonskog članka II. od 1869. g. o ustrojstvu Zemaljske vlade, koji kaže, da su banu podčinjeni odjeli »samostalni u svom području i među sobom nezavisni«. Pravi razlog bio je u praktičnoj primjeni tog paragrafa, te je svaki odjel imao pored odjelnog predstojnika i zasebne uredovnice, poseban urudžbeni zapisnik, svoju registraturu i cijeli niz činovnika. Razumljivo, da nije bilo potrebne suradnje među odjelima, te je nedostajala koordinacija Čak i u poslovima, gdje im je interes bio zajednički. Sve to doprinosilo je povećanju rashoda ionako vrlo skromnog autonomnog budžeta. Predložena izmjena, odnosno nova zakonska osnova nije dobila kraljevsku sankciju, pa nije niti promijenjena. Kasnije, 6. X. 1876. ban Mažuranić kaže u Saboru: »Vladini odjeli ne mogu se razumjeti, kao da su iz vlasti banske izdvojeni i kao da mogu nešto samostalno stvarati, nego stvar se ima tako razumjeti, da je svakomu odjelu na čelu ban, on apsorbira u sebi svu vlast i jednoga i drugoga i trećeg odjela. .. Svi su poslovi njegovi (banovi), samo ti poslovi spadaju na odjele, ako ih ban hoće odstupiti, ako ne će, može ih sam riješiti«. 25 ) Od tada bila je praksa, da je predsjednička kancelarija dodjeljivala pojedine predsjedničke spise raznim odsjecima drugih odjela na rješavanje. Jedino je u tom slučaju trebalo podnijeti banu na odobrenje koncept rješenja. 26 ) Poslije se više nije postavljalo pitanje zavisnosti odjela i banove jurisdikcije, a pogotovo za vrijeme banovanja Khuena Hedervaryja (1883—1903), koji je centralizirao i birokratizirao upra18) Isto za god. 1871., komad V-, broj 7. 19) Isto za god. 1871., komad V., broj 9. 20) Isto za god. 1874., kom. XXV, br. 57, str. 457. 21) Isto za god. 1875., kom. VIII.. br. 11, str. 133. 22) Državni arhiv u Zagrebu (dalje DAZgb) spisi Predsjedništva Zemaljske vlade (dalje PrZV), br. 564—1871, sv. I, k. br. 1390—1870. 23) DAZgb, PrZV urudžbeni zapisnik UO ZV za 1872. g. 24) DAZgb, PrZV br. 254—1873., sv. I. 25) Dnevnik Sabora za 1876. god., str. 663. 26) DAZgb, Pr.ZV, sv. 6—14, kor. br. 277—1900. — 414' —
