ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 403

vatske ne bi smio biti veći od osam, pa bi prema tome uz već postojeće arhive u Zagrebu, Varaždinu i Osijeku, morali osnovati još arhive u Karlovcu, Sisku, Bjelovaru

7 i Slav. Brodu. U obalnom pojasu Hrvatske trebalo bi osnovati još arhive u Puli i Šibeniku. U Šibeniku postoji unutar gradskog muzeja i arhivsko odjeljenje, koje čuva veće količine recentne arhivske građe, zametak nove arhivske ustanove za područje kotara Šibenik. Postoje mogućnosti, a i želja, da se osnuje i u Puli arhiv, za što dabome ima opravdanih razloga, jer je Pula doista bila, a i danas je stvarni i prirodni centar za Istru. Prema svemu onome, što je do sada razmotreno, mogla b i se postaviti idealna perspektivna šema arhivske mreže za cijelu Hrvatsku ovako:

8 Državni arhiv NR Hrvatske u Zagrebu. Arhiv u Dubrovniku (za kotar Dubrovnik) Arhiv u Splitu (za kotareve Split i Makarska). Arhiv u Šibeniku (za kotar Šibenik). Arhiv u Zadru (za kotar Zadar). t Arhiv u Rijeci (za kotar Rijeka). Arhiv u Puli (za kotar Pula). Arhiv u Karlovcu (ka kotareve Karlovac, Ogulin i Gospić). Arhiv u Zagrebu (za grad i kotar Zagreb). . Arhiv u Varaždinu (za kotareve Varaždin, Krapina i Čakovec). Arhiv u Bjelovaru (za kotareve Bjelovar, Koprivnicu, Križevce i Daruvar). Arhiv u Sisku (za kotar Sisak i Kutinu). Arhiv u Brodu (za kotareve Slav. Brod i Požegu). Arhiv u Osij ku (zà kotareve Osijek, Vinkovci, Našice i Viroviticu). Tu mrežu upotpunile bi ispostave, koje bi stajale pod nadzorom i kompetencijom određene arhivske ustanove. Ovakvi arhivi-ispostave imali bi zadatak da privremeno preuzimaju mrtve registrature s određenog područja i da ih čuvaju tako dugo, dok ne nastanu mogućnosti da budu prenesene u svoje pripadne arhive.'Pritom se ne bi naravno rukovodili mogućnostima smještaja u arhivskim depoima, nego bi se već u samim ispostavama obavljale prve osnovne operacije arhivske obrade sa ciljem, da se izluči potrebni »registraturni« materijal i tako dobije čisti »arhivski« materijal, koji će u regalima arhivske ustanove zauzeti svoje stalno mjesto. Ispostave bi dakle bile neke vrste čistilišta, u kojima bi se registraturna građa očistila od nepotrebnog balasta, a svi poslovi na tim mjestima vršili bi ili službenici nadležne arhivske ustanove povremenim obilascima i radom u njima, ili bi zate poslove zadužili prikladne osobe, kojima bi se pod nadzorom arhivskih stručnjaka mogao povjeriti jedan dio poslova; a oni bi mogli biti i stalni službenici ispostave, radeći*po direktivama i kontrolom nadležnog arhiva. Ispostave bi bile na budžetu svoje nadređene ustanove, a njihov se broj ne može u sadašnjem času 7. Osnivanje ovoga arhiva nalazi se u toku. 8. Ovu je shemu na osnovu prijedloga Arhivskog Savjeta NRH uz neke izmjene prl• • » hvatio Savjet za kulturu i nauku NRH. — 403 —