ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)
Strana - 368
Regesta regum stirpis Arpadianae critico-diplomatica«, Venzel »Codex diplomaticus arpadianus«. 2 Ove isprave, koje sada objavljujemo, redom su uglavnom pravno-ekonomskog značaja, a odnose se na zemljišne parnice grada Varaždina s jedne strane i njegovih feudalnih susjeda s druge. Susjedi su plemići od Bartolovca (Ivan, sin Miketića — isprava broj 3), plemići od Ludbrega (Juraj, sin Ivana, te Nikola i Andrija, sinovi Stjepanovi — isprava broj 4), plemići od Zabočine (Elizabeta, kći Ivana, sina Stjepanova — isprava broj 5, 11, Doroteja — isprava 10, 11), plemići od Jakopovca (Katarina, kći Nikole i Klara, kći Ladislava, sina Nikolina — isprava broj 5), plemići od Grebena (isprava broj 6), plemići od Zajezde (Ladislav Herk, Baltazar i Gašpar, njegovi sinovi — isprave broj 7, 8, 9, 10, Stjepan, sin Baltazara i Nikola, sin Ladislava — isprava broj 11). Tu spadaju i Stjepan te Baltazar Kerzar (isprava broj 10), zagrebački biskup Osvald (isprave broj 10, 11) u parnicama s gradom Varaždinom zbog zemljišta oko Biškupca, te Mihajlo od Morače (isprava broj 10). I isprave 1'. i 2. se neizravno odnose opet na zemlju i zemljišne varaždinske susjede, premda je u njima riječ o posjedu nasljednika Orgovanovih, odnosno o dobrima sinova Selka, plemića od Jakopovca. Potrebno je razjašnjenje porijekla Organovih, jer se izravno ne spominju njihovi posjedi. Ovi su naime potomci varaždinskog župana Erne, koji je među inim posjedima iza provale Tatara, a za zasluge u tom sukobu, stekao i Kneginec. Samo dakle 14., 15. i 16. isprava ne odnose se na zemljišne probleme. Dok je 14. potvrda jednog koprivničkog građana, da je Varaždinac kupio neke konje, 15. je zahvala markiza Jur ja Brandenburškog gradu Varaž2. Rečene dvije knjige su ujedno sve, što je objavljeno od izvorne građe tog značajnog arhiva. Radi se međutim mnogo oko daljeg publiciranja arhivske građe iz tog veoma važnog fonda Arhiva u Varaždinu. Obrađivač ove ovdje dane građe nastavlja kritičkom obradom isprava spomenutog radikalnog arhiva si. i kr. grada Varaždina od 1526. godine dalje. Njihov se broj penje na 1466 komada. Istovremeno se nastavlja rad na kritičkoj naučnoj obradi i prepisivanju Zapisnika grada Varaždina od 1587. godine unaprijed. Potpuno je spremljen za tisak s indeksom imena stvari i mjesta »protocollum seu liber cluitatis Varasdiensis« 1587-9 godine, a u radu su magistratski zapisnik za 1592—1602. godinu, sudski zapisnik za 1683—1703. godinu, te Zapisnik fasija za 1674—1714. godinu. Od arhiva si. i kr. grada Varaždina, kao najvećeg između 75 fondova Arhiva u Varaždinu, spremljena je za tisak u izboru »Izvorna građa o hrvatskom narodnom pokretu 1903« i predana Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, te »Građa o razvitku radničkog pokreta Varaždina i okolice 1875—1900. godine.« Kraj tog fonda spremljeni su za tisak iz arhiva Starogradske Varaždinske općine jedina tri sačuvana zapisnika i to »Prothocolum restauratoriae sedis Communitatis Arcensis Varasd 1783—1850«, »Prothocollum quaerimoniarum Communitatis Arcis Varasd 1837—1850.«, te »Protocollum improtocolleraneh relatiih zverhu prodaneh hyss y fundussev gradzkeh 1843—1851«. Podjeđno i »Izbor značajnih dokumenata o Starogradskoj Varaždinskoj općini 1588—1861.«. Među priređenu građu za publiciranje idu i »Izabrana dokumenta arhivske zbirke NOB Arhiva u Varaždinu 1943—1944«, te neobjavljene isprave arhiva Cazmanskog kaptola (locus credibilis) 1232—1499. — 368 —