ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 297

skupštinu od društvenog upravitelj stva ili od jednog svoga odaslanika. 2. Svaka grupa drži najmanje svake godine jednu opću sjednicu, koja slijedi na poziv presjednika. Mogu se držati i izvanredne sjednice u svako doba, kad bi to zapitala pismeno jedna petina članova, koji pripadaju grupi — i to iskazujući dnevni red — ili još, mogu se držati izvanredne sjednice na želju društvenog upraviteljstva. 3. Redovite godišnje sjednice mjesnih grupa, koje se moraju sazvati 14 dana prije, valja ih obdrzayati kroz prvi četvrt godine. Predsjeda presjednik ili njegov zamjenik. Sjednica vrijedi kad je prisutna jedna trećina članova. Glasovanja i izbori imadu vrijednost većinom glasova naprosto. Izjednačenjem glasova, glasovanje biva ništetno. 4. Godišnje sjednice imadu cilj da imenuju odbor, prestavnike ili prestavnika ukupnim brojem glasova, koji pripadaju grupi (Cl. 15.) za opću sjednicu Društva (Čl. 14.). U istoj se čita godišnje izvješće odbora i eventualne dojave društvenog upraviteljstva. <TJ istoj se može raspravljati o predlozima i željama dotičnih članova koje, ako je to potrebito, ako ih odobri veći dio skupštine, predavaju se društvenom upravitelj stvu ili općoj skupštini. Ove zadnje moraju se predati prije nego se sazove opća skupština, ako se hoće da se o njima raspravlja. 5. Osim toga mjesna grupa drži katkada u svom mjestu ili susjednim mjestima sastanke, na kojima se može raspravljati i izmedju članova o društvenim pitanjima. Odluke se čine u tom smislu da se odboru daje prilika da postavi predloge društvenoj upravi. Opća skupština društva Čl. 14. — 1. Vlast opće skupštine je ograničena: a) da prima izvješća od društvene uprave, od komisije za prigledanje i da dade rješenje; b) da imenuje presjednika i ostale članove upraviteljstva, komisije za prigledanje i porote, koja se bira izmedju društvenih članova; c) da odlučuje o prinosima članova; d) da odlučuje svotu i vrijeme trajanja putne pripomoći; e) da odlučuje o predlozima društvene uprave, komisije za prigledanje i mjesnih grupa; f) da odlučuje o promjenama pravilnika i o raspustvu Društva, 2. Opće skupštine drže se redovito svake godine u drugoj četvrtini a za nju se mora učiniti poziv barem četiri sedmice prije. 3. Izvanredne opće skupštine mogu se sazvati od društvenog upraviteljstva u svako doba — ali se one mogu obdržavati kad bi to zapitala komisija za prigledanje ili stanoviti broj mjesnih grupa koji predstavljaju barem jednu trećinu svih mjesnih grupa — i to valja da iznesu red o raspravljanje. Na ovakovo pitanje društvena uprava mora udovoljiti kroz šest sedmica. 4. Skupština opća vrijedi kad je predstavljena barem jedna trećina glasova — u protivnom slučaju ona se mora po drugi put sazvati sa istim dnevnim redom, a vrijedi pa bilo koliko predstavljenih glasova. Glasovanja i izbori vrijedni su većinom glasova. Izjednačenjem glasova, glasovanje je ništetno. Može se predlagati o preinačenju pravilnika kad su prisutne bar dvije trećine glasova, a za raspust Društva zahtjeva se prisutnost od tri četvrtine glasova, a to se može sve odlučiti jna redovitoj općoj skupštini. Broj glasova koji pripada općoj skupštini odred j en je ovako: 1. Društvena uprava sa jednim glasom na svakoga člana; 2. Komisija za prigledanje sa jednim glasom na svakoga člana; — 297 —