ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 289

odijeljena, Hrvati, i to većina ne će htjeti da dođe pod srpskoga kralja i tražit će za sebe posebnu državu, jer kad do toga dođe, ne će se čuti samo glas nas dvojice trojice, koji smo danas slobodni i možemo da govorimo, nego će se tražiti, da se čuju i mnogi drugi naši, koji danas ne mogu da govore, a ne misle ili ne potpuno, kao što mislimo mi. Prama svemu što se je do sada radilo, a osobito obzirom na ono što sam čuo od Giersa, nije danas za nas glavno da informiramo kompetentne krugove, jer su prilično, a valjda i dobro, informirani, nego da kod njih utvrdimo uvjerenje, da se mora naša Jugoslavija stvoriti kao jedna država i to ne samo s razloga koji su za nas važni, nego poglavito s razloga, koji su za Europu važni, a ta Europa hoće, da naše pitanje riješi u savezu sa drugim pitanjima, koja postoje na Balkanu i u Austriji i na Jadranu, a s našim pitanjem imadu bližeg ili daljnjeg doticaja. Rybâr mi je poslao dvije službene opširne statistike, koje je teškom mukom mogao da dobavi. Jedna je o popisu pučanstva u Austriji g. 1910., a druga je o rezultatima izbora za carev/insko/ vijeće g. 1911. Poručio mi je pak, da će doći sigurno on ili Gregorin u Italiju na razgovor, te da se nadam, da će brzo doći. Vrlo je zanimivo, da se čuje, što će koji dalje kazati i kako kombiniraju Slovenci svoju budućnost. Pisat ću ti kad bude. P. S. Na 19. t. mj. sv. Nikola pravoslavni predali smo ruskoj ambasadi čestitku za cara. Dosta je duga. Ja sam ju napisao talijanski a Semenov, ruski književnik ovdje, preveo ju je ruski, čestitali smo (ja, Ivan i Stojanović) ne samo na ime naše, nego i kao tumači hiljada naših prvih ljudi, koji su u tamnici i devet milijuna Jugoslavena, koji od njega čekaju oslobođenje, istakavši more od Trsta do Drača, koje je slovensko i mi ćemo ga čuvati kao hrabra predstraža Rusije na zapadu. Mesojedov mi je rekao, da je brzojavno priopćio izvadak Sazonovu, a zatim je po kuriru poslao u Petrograd pismenu čestitku od nas potpisanu. BILJEŠKE (1) prof. Tomas Garrigue Masaryk, češki filozof i političar (2) dr. R. W. Seton-Watson, engleski historičar i publicist (3) Georg Macaulay Trevelian, engleski historičar (4) odnosi se na deklaraciju srpske vlade od 7. 12. 1914. (5) dr. Franko Potočnjak, zastupnik u hrvatskom saboru (6) dr. Grga Andjelinović, publicist i političar — 289 —