ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 279

skrbljenu oružjem i svime, i očistila sav teritorij od neprijatelja. Cijeli svijet gleda udivljenjem ovo čudo, a mnogi pozdraviše ga pravim oduševljenjem. Što je najvažnije, englesko veliko novinstvo, koje ne piše što vladi nije poćudno, superlativima hvali ovu revoluciju snage i junaštva prezrene Srbije. Ovim djelom Srbija je provalila u Evropu i zauzela u evropskoj familiji svoje mjesto za priznanjem sviju. Ta moralna stečevina više vrijedi za našu stvar, nego li samo vojnički uspjeh. Nakon ovoga triumfa na bojnom polju slijedit će drugi još znamenitiji na kulturnom polju, kada naš Ivan u liku kraljevića Marka dojezdi na šarcu u London da posvjedoči kulturnu sposobnost našega naroda. Ovih dana izašla je »L'Eroica« — u kojoj piše Anfiteatroff —

: koja je sva posvećena Meštroviću. Nosi mnogo njegovih reprodukcija i dva članka, jedan od Bistolfi-a, prvog talijanskog živućeg kipara i intimnog prijatelja kralja Vikt/ora/ Emanuela o Meštroviću, a drugi je kritički članak urednika Cozzani o njegovim djelima izloženim ovoga ljeta u Veneciji. Sve je napisano kompetentno, uvjerenjem i pahvalom u superlativu. Bude li moguće, poslat ću ti jedan primjerak, što će ti služit za tamo da pokažeš komu treba. Pisao je Vidoviću u Split da je prodao stvari, koje se onamo nalaze i da ih paku je, pa kada bude sve pakovano, da mu javi. List je poslao poštom, ali još nije dobio odgovora. Došli su neki Amerikanci, poslani specijalno u ime nekoliko onamošnjih država, da poruče Meštroviću neka priredi izložbu svojih stvari na Panamskoj izložbi u S. Francisco. On nije toj ponudi dao velike važnosti, ali ja sam mu rekao, da tu stvar treba uzeti ozbiljno, još da S. Francisco može da mu slavu digne i da mu donese para, kako će osigurati sebe i svoj rad za cijeli život. Amerikancima je odgovorio, da bi pristao nakon izložbe u Londonu. Izložba u S. Francisco imala bi se otvoriti u maju, a do tada nije moguće da se otvori i zatvori izložba u Londonu i da se priredi druga u Americi. Nego ja mislim, da se izložba neće otvoriti tako dugo u S. Francisco dok traje rat u Evropi, jer samo sudjelovanje materijalno i moralno Evrope može da omogući uspjeh izložbe. U današnje doba sve je moguće, pa može da i ođ Prilipa Marka osvane na obalama Pacifika! Drugi je veseli događaj izjava nove srpske vlade u srpskoj Skupštini u Nišu. Vlada je programatično izjavila, da Srbija vojuje za oslobođenje svih svojih sunarodnjaka Srba, Hrvata i Slovenaca, koji čame u ropstvu AustroUgarske. Time je službena Srbija usvojila naše aspiracije i založila se pred Europom za naše opće ideale. Istina je, da je izjava općenita, jer se ne kaže koje su to zemlje, ali se mora priznati, da se više nije dalo službeno reći, a možemo biti zadovoljni. Talijanska javnost drži se prema ovim događajima sustezljivo! Bilo je štampano izvještaja iz Srbije i gdjegdje nešto pohvale i priznzanja, ali odviše malo prema važnosti stvari. Cor/riere/ délia Sera nije niti jednu riječ priznanja donio u člancima o položaju, pače stoprvo u članku od 14. spomenuto je u situaciji, konstatirajuć, da su Austrijanci 2. t. mj. zauzeli Beograd, a Srbi su ga preuzeli dne 12. t. mj. i ništa drugo. Pred 3 dana jedini je »Piccolo« na podne donio odvažan članak, u kojem je istakao, da je sramota za Italiju, dok se pohvalno u veliko zauzimlje za Belgiju, koja je izmučena, za Srbiju se nije nitko makao, koja je jednako izmučena, a uz to pobjednica, kojoj ravna nema u cijelom ovome ratu. To je bio glas u pustinji bez ikakova odaziva. Sramota je za ovu Italiju, kako kaže »Piccolo«, ali bolje je za nas da su Talijani ovako maleni. — 279 —