ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 12

dinjenja prerasao u proletersku lenjinsku partiju. Ratno vrijeme obilježeno je oskudicom dokumenata o samom radničkom pokretu, pa je zato pri izboru posvećena pažnja izvorima, koji objašnjavaju političku i ekonomsku situaciju vremena, kad se već ocrtava svršetak preživjele Austro-Ugarske. Ujedinjenje Južnih Slavena pozdravio je sav proletarijat naših sela i gradova, no već u samom početku je jasno, da proletarijatu za njegovo socijalno oslobođenje predstoji teška borba sa nacionalnom buržoazijom, koja je zadržala pravo, da ubere sve plodove nacionalnog oslobođenja i ujedinjenja. Dokumenti, koji govore o situaciji za vrijeme Ujedinjenja izabrani su, da bi se podcrtalo držanje i uloga radnih masa, kao i težnje najvećeg dijela naroda, koji je to manifestirao na razne načine, a među ostalim i napadom na vlastelinstva, veleposjede i stare omrznute oblasti. Svi ovi izvori treba da pomognu da se lakše razumije razvoj radničkog pokreta do Kongresa ujedinjenja. Za vrijeme poslije Kongresa ujedinjenja, pa do Zakona o zaštiti države, imade obilje dokumenata za historiju radničkog pokreta i KPJ, jer je to vrijeme dinamičnog razvoja radničkog pokreta i akutnog zaoštravanja klasne borbe. U idućem »Arhivskom vjesniku« bit će objavljena građa iz 1919. i dalje. Razdioba građe namijenjene objavljivanju uslovljena je samo prostorom, a ne bilo kakovim pokušajem periodizacije ove problematike; ona će sačinjavati jednu cjelinu bez obzira što će biti objavljena u nekoliko brojeva »Arhivskog vjesnika«. Tekst publiciranih izvora isti je kao u originalu, no ponegdje bijaše potrebno da se izostave pojedini dijelovi, koji ne sadrže ništa bitno za odnosnu problematiku, a s druge strane, na taj je način ušteđen prostor. Autor i destinator navedeni su u regestama pred svakim dokumentom, najčešće samo po funkciji, a ne i imenom, a ponegdje je autor naveden i na kraju dokumenta i to prezimenom, uglavnom kad je dokumenat peticija ili slično, odnosno, kad nije službeni spis. Pored signatura, koje sadrže naziv arhiva u kojem se dokumenti čuvaju, naziva fonda iz kojeg potječu i oznake (šifra, broj i godina), dane su i napomene potrebne za razumijevanje teksta, no pri tom se pazilo da se cijela građa ne optereti suvišnim napomenama. Posebno je navedeno ako je izvor po svojem vanjskom karakteru koncept, prepis i si., no ako nema te napomene, onda je to original. Kratice ovdje upotrebi jene uobičajene su i upotrebljavaju se u pojedinim arhivima. Kratice: AGZ AGV AIRP - Arhiv za historiju radničkog pokreta — Zagreb, Arhiv grada Varaždina, Arhiv grada Zagreba, — 12 —