Urednik Fodor István: Fondjegyzék a Bánát, Bácska és Baranya katonai közigazgatása tanulmányozásához - A Titói Jugoszlávia levéltári forrásai 2. (Zenta - Szeged, 2012)
Bánát, Bácska és Baranya katonai közigazgatása 1944–1945-ben - Kutatásra ajánlott fondok
MREZA ARHIVA U VOJVODINI Osnove mreze arhiva u Vojvodini postavljene su odlukom Glavnog izvrsnog odbora Narodne skupstine Autonomne pokrajine Vojvodine iz novembra 1946. godine. U smislu te odluke je u devet gradova pristupljeno formiranju „naucnih ustanova”. Zadatak ovih ustanova bila je zastita starih predmeta, knjiga, arhivske grade i regi- straturskog materijala i sporaenika kulture. Uskoro se ispostavilo da ove ustanove u zamisljenoj organizacionoj forrni nisu efikasne. Najpre su se osamostalili muzeji. Nakon toga su, zakljucno sa 1952. godinom, osnovani samostalni regionalni drzavni arhivi. Od te godine u sledecim gradovima rade regionalni javni arhivi: Petrovaradin, Sremska Mitrovica, Bela Crkva (zapoceo je sa radom u Vrscu), Pancevo, Zrenjanin, Kikinda, Senta (sa Odsekom u Beceju), Subotica i Sombor. Arhivsku gradu i regi- strature od pokrajinskog znacaja stiti i preuzima Arhiv Vojvodine u Novom Sadu. Arhiv Vojvodine vrsi strucni nadzor nad radom regionalnih arhiva. Ustanove i univerziteti nemaju javnu arhivu. Medutim, istrazivacima vredi da posete muzeje, jer svaki od njih ima manju ili vecu zbirku dokumenata. Ovo je naj- verovatnije posledica prvobitnog organizovanja ustanova zastite kulturnih dobara. Srpska akademija nauka i umetnosti ima arhivsko odelenje u Sremskim Karlovcima. Tu se cuva uglavnom arhivska grada Srpske pravoslavne crkve. Istrazivacima stoji na raspolaganju i veoma bogato Rukopisno odeljenje Matice srpske u Novom Sadu. Sa ogromnom kodeinom grade na ovu temu, a koja se odnosi na Vojvodinu, raspolazu Arhiv Srbije, Arhiv grada Beograda, Arhiv Jugoslavije, te Vojni arhiv Mi- nistarstva odbrane. Predaja grade i sada se vrsi od strane Ministarstva unutrasnjih poslova. Istorijski muzej Vojvodine (nekadasnji Muzej revolueije) takode cuva gradu i foto-dokumentaciju o dogadajima iz 1944/45. godine. Saradnici ove ustanove Sofija Tomik i Drago Njegovan takode su clanovi srpsko-madarske akademske komisije. ZAKONSKE REGULATIVE ISTRAZiVANJA ARHIVSKE GRADE Arhivsku delatnost u Vojvodini (Srbiji) regulise Zakón o kulturnim dobrima, koji je donet jos 1994. godine. U smislu clana 95. Zakona, Ministarstvo kulture Republike Srbije je do 2002. godine izdavalo stranim licima dozvolu za istrazivanje. Od te godine za dozvolu se treba obratiti Pokrajinskom sekretarijatu za kulturu, ako se istrazivanje vrsi u vojvodanskim arhivima. Pre izdavanja dozvole Sekretariat trazi misljenje onog arhiva u kojem istrazivac namerava da radi. Adresa sekretarijata je: 21000 Novi Sad, Bulevar Mihajla Pupina 16. Dobijanje dozvole umnogome olaksava postojanje reciprociteta izmedu ciljnog arhiva u Vojvodini i ustanove van granica Srbije, iz kojeg istrazivac dolazi. Clan 118. pomenutog Zakona regulise i iznosenje kulturnih dobara u inostranstvo, npr. u cilju izlaganja. Dozvolu za privremeno iznosenje izdaje Pokrajinski sekretarijat za kulturu. Vec sam pomenuo u prethodnom delu da BIA1 zajedno sa Ministarstvom unutrasnjih poslova Srbije sukcesivno vrsi predaju ranije tajnih dokumenata istorijskim I Bezbednosno-informaciona ageneija = Nemzetbiztonsági Hivatal. 22