Bács megyei püspöki körlevelek, 1940
- 27 Savezno sa naredjenjem ove Duhovne Oblasti Litt. Circ. III. br. 1890. dana 5—10. kolovoza u Subotici je održan tečaj za onu gg. kantore, koji su od kantorske komisije ove Duhovne oblasti dobile osposobljenje; na tečaju su učestvovali slijedeća gg.kantori: JulijeBalassy, Franjo Beiler, Ivan Benčik, Mihovil Bohnert, Lajčo Crnković, Mijo Dudaš, Mijo Flack, Jakov Fuderer, Andrija Gašpar, Karlo Gere, Lajčo Gyulai, Antun Hambalko, Julije Hervanek, Julije Heintz, Ljudevit Heintz, Stjepan Horváth, Ladislav Molnár, Elemer Molnár, Mijo Nagypál, Stjepan Richter, Ivan Oswald, Stjepan Schmidt, Franjo Setterlein, Martin Stumpfögger, Albin Szatmári, Marko Stantić, Franjo Török, Mirko Varga, Ivan Vegei, Antun Vojnić Mijatov. Prvi dan je bio odredjen za duhovne vježbe, a u ostale dane je bilo predavanja po ugovorenom rasporedu. Uvodni i završni govor je držao preuzv. g. biskup, a tečaju je predsjedavao preč. g. Antun Vojnić Tunić, pretsjednik kantorske komisije. G. Jakab Léh, novosadski kantor je govorio o obrazovanju i vodjenju crkvenih pjevačkih zborova i svijesnom vladanju kantora prema crkvi. Vlč. g. Franjo Bertron, dekan je upute dao o tačnom čitanju latinskih tekstova i tumačio je pravilnik za kantore po bačkom crkvenom zakoniku. Vlč. g. Josip Negele, parabućski župnik je obnovio nauku o sazvučju i o harmonizovanju napjeva. Vlč. g. Albe Vidaković, magister crkvene glazbe predavao je o povijesti i o propisima gregorijanskog korala. Sva ova predavanja sabrana rasporedjuju se po slijedećim točkama: Program za ispit orguljaša. a) Gregorijanski koral. Opći uvod u gregorijanski koral. Vrijeme postanka. Širenje iz Rima kroz Italiju, Francusku, Švicarsku, Englesku, Španjolsku i Njemačku. Bilježenje koralnog napjeva. Bez crtovlja, na jednoj, dvije i više crta. Prepisivači koralnih zbornika. Varijante istih melodija. Reorganizacija koralnih napjeva po papi Sv. Grguru Veilkom. Različite nacionalne vrste pisanja. Prve tiskane koralne zbirke. Palestrina i koral, Odredbe Tridentinskog sabora. Medicejsko izdanje. Opadanje razumijevanja za pravu crkvenu glazbu. Zapuštanje koralnih napjeva. Upotreba više- glasnog pjevanja mjesto korala. Uvlačenje svjetskog duha u crkvenu glazbu. Dekadenca gregorijanskog korala. Benediktinci iz opatije Solesmes (Francuska) počinju obnovu gregorijanskog korala (Dom Pothier). Sabiranje najstarijih rukopisa. Rekonstrukcija melodije na temelju uspoređivanja. Uloga Dom Grgura Mocquereau-a O. S. B. pri obnovi korala. Regensburško izdanje korala. Vatikansko izdanje koralnih knjiga. Papa Pijo X. i njegov „Motu proprio" (1903). Papa Pijo XI. i njegova,,Apost.konstitucija“(1928). 1° Upoznavanje i upotreba „Liber usu- alis-a“. Koralne note neume. Crtovlje, stanke (pauze), ključevi i vodica (guida). Jednostavne neume: virga, punctum. Neume od dvije note: clivis, pes. Neume od tri note: scandicus, climacus, salicus, torculus, porrectus. Neume flexae: scandicus, flexus, porrectus flex. salicus flex. Neume resupinae: climacus resupinus, torculus resupinus; pes sub bi — tri — quatripunctis resupinus, scandicus subbi — tri — quatripunctis, salicus subbi — tri — quatripunctis resupinus, porrectus subbi — tri — quatripunctis resupinus. Ostale neume: apostropha, distropha, tri- stropha; quilisma, pressus, oriscus, cephalicus, epiphonus, torculus liquescens, porrectus liquescens. 2° Ritam gregorijanskog korala. Definicija (Platon). Slobodni i omeđeni ritam. 1. Prvo vrijeme (Tempo primo): u širem i užem smislu. Njegova bitna vrijednost i oznaka. Trajanje. 2. Jednostavno vrijeme (Tempo semplice) episema horizontalis. 3. Sastavljeno vrijeme (Tempo composto). Binari i ternari. Njihove forme. Ritmički udar (ictus). Osam pravila za ritmički udar. Temeljno djelo o ritmu: „Le nombre musicale" od Dom Mocquereau-a. Dirigiranje — chironomia. 3° Praktične vežbe čitanja i analiziranja neumatskih grupa. Dijeljenje melodija na bina- re i ternare. Odredjivanje položaja ritmičkog udara (ictusa). Pravilno pjevanje: responsorija, Asperges me, Vidi aquam, i nekoliko koralnih misa. Nr. 5000. Cursus Cantorum. IX.
