Bács megyei püspöki körlevelek, 1935
12 Na osnovu §. 10. Zakona o vjerskoj nastavi u narodnim, građanskim, srednjim i učiteljskim školama u Kraljevini Jugoslaviji od 23 septembra 1935. izdao je g Ministar prosvjete pravila, a glase: PRAVILA o vršenju vjerskih dužnosti učeniku narodnih škola. Član 1. Učenici narodnih škola obavezni su da vrše propisane vjerske dužnosti. Trajno, neopravdano i hotimično zanemarivanje ovih dužnosti kažnjavaće se po propisima §. 61. Zakona o narodnim školama, uzimajući u obzir individualne, mjesne i socijalne prilike pojedinog učenika. Član 2, Svakog dana na početku prvog časa, jedan od učenika očitace glasno ovu molitvu: „Molimo Te, Svemogući Bože, djela naša napajaj rmlošću svojom i pomoću svojom prati, da svaka naša molitva i svako naše djelo Tobom započne i Tobom započelo da se dovrši, Stvoritelju na slavu, roditeljima na radost, otadžbini na korist". Član 3. Svakog dana, po završetku posljednjeg nastavnog časa, jedan od učenika oči- taće ovu molitvu: „Hvala Ti za sva dobročinstva Tvoja, Svemogući Bože, koji živiš i vladaš uvijek i dovijeka. Amen". Član 4 U svima narodnim školama Kraljevine Jugoslavije praznovaće se ovi praznici: A) Državni praznici: 1 decembar, dan proglasa Ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca; 6 septembar, dan rođenja Njegovog Veličanstva Kralja Petra II.; B) Opći školski praznici: sve nedjelje, Sv. Sava i Štrosmajerov dan (4 februara). Sv. Čirilo i Metodijev dan (24 maja) i Vidovdan, kao opće kulturne nacionalne školske proslave. Osim toga na dan Zrinjskog i Frankopana (30 aprila) u školama će se održati prvog časa prigodno predavanje, pa zatim preći na redovnu nastavu Gdje se u bogomoljama u ove dane drži svečani pomen, prisustvovaće obredu i učenici odnosne vjeroispovijesti, i toga dana neće biti predavanja. Proslava Sv. Save sastoji se iz dva dijela: vjerskog i svjetovnog. Vjerskom dijeluobavezno prisustvuju učenici pravoslavne vjeroispovijesti, a ostali se ne smeju primoravati. Svjetovnom dijelu obavezno prisustvuju svi učenici. Učenici narodnih škola dužni su učestvovati prilikom naročitih vjerskih svečanosti (doček vjerskih poglavara, osvećenje bogomolja, slave bogomolja, povremene vjerske proslave i svečanosti općeg karaktera). Odluke o učestvovanju učenika na ovim vjerskim svečanostima donosiće Kraljevske banske uprave prema mjesnim prilikama i običajima, a na teritoriji Uprave grada Beograda Ministarstvo prosvjete. Član 5. Učenici pojedinih vjeroispovijesti svetkovaće praznike koji su ovim Pravilima propisani za njihovu vjeroispovijest. Na državne i opće školske praznike učenici će ići u bogomolje svoje vjeroispovijesti. 6) Odnosi se na praznike pravoslavne vjeroispovijesti. ( lan 7. Praznici rimokatoličke vjeroispovijesti: Mala gospojina (8 septembra), Svi Sveti (1 novembra), Bezgrješno začeće (8 decembra), Badnjak (24 decembra). Božić (25 decembra), Sv. Stjepan prvi mučenik (26 decembra), Nova godina (1 januara), Bogojavljenje (6 januara), Svijećnica (2 februara), Sv. Josip, Blagovijest (25 marta), Uskrs (šest dana od Vel kog četvrtka do trećeg dana Uskrsa zaključno). Markovo (25 aprila; prisustvovanje misi i procesiji), Prosni dani (prisustvovanje misi i procesiji): po, nedjeljak, utorak i srijeda prije Spasovdana, Duhovi i Duhovski ponedjeljak. Tijelovo (prisustvovanje misi i svečanoj tijelovskoj procesiji)- Alojzijevo (21 juna). Učenici narodnih škola treba tri puta u školskoj godini da obavljaju školsku sv ispovijest i da se pričeste, i to: pred Božić pred Uskrs (u korizmi), i na svršetku školske g< dine. Dan ispovjesti i pričesti određuje se u sporazumu sa vjeroučiteljem odnosne narodne škole. Svečanost prve svete ispovijesti i pričesti određuje se u nedjelju ili blagdan poslije Uskrsa do svršetka školske godine, prema sporazumu s vjeroučiteljem koji predaje vjeronauku na odnosnim narodnim školama. Član 8 Praznici grkokatoličke vjeroispovijesti. Za grkokatolike važe svi praznici, koji važe i za učenike srpske pravoslavne vjeroispovijesti pomenute u čl. 6 alin. prva, kao i praznik Bezgrješnog začeća Marijinog. Član 14. Nedjelja je opći dan odmora za sve učenike, pa stoga ne treba toga dana bez velike potrebe zaposliti učenike radom u školi (pripreme za koncerte, družinski sastanci i dr). Član 15. U mjestima u kojima su bogomolje udaljene više od četiri (4) kilometra od narodne škole, učenici nisu obavezni korporativno posjećivati bogosluženje. Član 16. Ispovijest i pričest vršiće se u svima školama po dosadašnjem načinu. Član 17. Učenici će ići na pogreb sa svojim nastavnicima samo svojim školskim drugovima i onim licima koja su stekla naročite zasluge za školu ili za otadžbinu. Kome će od ovih lica učenici ići na sahranu i u kojem broju (svi ili pojedini razredi), odrediće stare- šina škole. Oni pak razredi koji ne idu na sahranu, radiće u školi. Član 18. Učenici kršćanskih vjeroispovijesti dužni su pohoditi u nedjelju i praznične dane svoje bogomolje. U smislu §. 78. tač. 5. i § 145. alineje 1. i 3. Zakona o narodnim školama, nastavničko vijeće dotične narodne škole u prisustvu i sporazumu sa vjeroučiteljima utvrdiće na početku svake godine način održavanja reda u crkvi i odrediće nastavnike koji će djecu pratiti u crkvu, vodeći računa o ovome: Statuta Ministerii de disciplina religionis. Nr. 3597