Bács megyei püspöki körlevelek, 1930
Profesor ili suplent vjeronauke postavljaće se samo ondje gdje ima dovoljan broj časova za taj predmet, inače se postavlja honorarni nastavnik. §. 73. Profesorom postaje suplent poslije položenog profesorskog ispita, čim napuni tri godine državne službe. Profesorski je ispit stručni državni ispit; on se polaže pred komisijom koju odredi Ministar prosvjete. Pravila o profesorskom ispitu propisuje Ministar prosvjete po saslušanju Glavnog Prosvjetnog Savjeta. Ovaj ispit može polagati suplent koji je najmanje dvije godine radio u školi. Naziv profesora ne mogu nositi lica koja po ovom ili po drugim zakonima na to nemaju prava. §. 74. Za suplenta može biti postavljeno lice koje je položilo ispit zrelosti u srednjoj školi i diplomski ispit na filozofskom fakultetu naših univerziteta. Za suplenta vjeronauke može biti postavljen kandidat koji je položio ispit zrelosti u srednjoj školi ili bpgosloviji i diplomski ispit na bogoslovskom fakultetu naših univerziteta, a podnese odobrenje nadležne crkvene vlasti da može predavati vjeronauku u srednjim školama. Ovako izdata odobrenja crkvene vlasti mogu povući u toku njegovog docnijeg službovanja, ako se pokaže da je radio protivno odredbama dotične crkve, a sa nastavnikom će se postupati po zakonu. §. 78. Lica koja su svršila univerzitet ili drugu kakvu školu u inostranstvu i tamo položila sve ispite mogu stupiti u nastavničku službu tek pošto im svjedočanstvo sa univerziteta prizna (nostrificira) koji domaći univerzitet, a sa ostalih škola Glavni Prosvjetni Savjet. §. 122. Svećenicima koje bilo priznate vjeroispovijesti kad stupe u nastavničku službu priznaju se parohijske godine samo za stepen osnovne plate i penziju. Zakon o učiteljskim školama od 27. septembra 1929. godine. §. 2. Učiteljske škole su državne ustanove. Privatne učiteljske škole ne mogu se otvarati. §. 17. Svi naučni predmeti i vještine imaju u učiteljskoj školi svoju posebnu važnost, te se nijedan predmet, koji se u njoj uči, ne može smatrati kao sporedan, §. 20. Za pojedine predmete, a naročito za vještine, može se razred podijeliti i na više grupa, ali se mogu kombinovati i grupe iz raznih razreda. §. 46. Učenici mogu imati svoja udruženja u cilju umnog, moralnog, estetičnog i tjelesnog usavršavanja, ali nikako na osnovi plemenskoj ili vjerskoj. Rad ovih udruženja stoji pod stalnim nadzorom školske uprave. Pravila udruženja odobrava Ministar prosvjete na predlog nastavničkog savjeta. Osim ovih svojih udruženja učenici učiteljskih škola ne mogu biti članovi nikakvih drugih društava sem podmlatka društva Crvenog krsta. §. 53. Za profesora učiteljske škole postavlja se profesor srednje ili stručne škole koji ima stručnu spremu za predmet, koji će predavati i koji je s uspjehom radio u srednjoj ili stručnoj školi, ili suplent sa stručnom spremom za predmet koji će predavati, ako je položio profesorski ispit i s uspjehom radio u srednjoj ili stručnoj školi najmanje tri godine. Profesorski ispit je stručni državni ispit. Pravila o profesorskom ispitu propisuje Ministar prosvjete po saslušanju Glavnog Prosvjetnog Savjeta. §. 54. Za suplenta učiteljske škole postavlja se kandidat, koji je položio diplomski ili doktorski ispit iz filozofsko-pedagoške grupe predmeta na našem ili njemu ravnom stranom univerzitetu. §.61. Nastavnik je dužan davati primjer građanske, vjerske, političke i kulturne trpeljivosti, zato on ima izbjegavati sve akcije privatnog i javnog, naročito čisto političkog karaktera, koji mogu dovesti do ove netrpeljivosti. Toga radi nastavnici ne mogu biti članovi organizacija koje su ma u kome pogledu štetne p > ciljeve učiteljshih škola niti se zanimati poslovima koji se ne slažu sa nastavničkim pozivom. Ocjena o ovome pripada Ministru prosvjete. Za vršenje drugih kakvih poslova osim nastavničkih moraju oni prethodno tražiti o- dobrenje od školskog direktora i Ministra prosvjete. Zakon o udžbenicima za narodne, gradjanske, učiteljske i srednje škole od 27. septembra 1929. godine. §. 1. Svi udžbenici« pomoćne knjige i nastavna sredstva za narodne, građanske, učiteljske i srednje škole državnog su izdanja i jedino se oni mogu upotrebljavati u ovim školama. §. 9. Za pregled udžbenika vjeronauke za narodne, građanske, učiteljske i srednje škole, pored lica predviđenih ovim pravilima, odrediće Ministar pravde i svoga predstavnika, stručnjaka za dotičnu vjeroispovijest. Za upotrebu udžbenika vjeronauke za narodne, građanske, učiteljske i srednje škole potrebno je da ih je odobrila nadležna crkvena vlast, o čemu će pisci priložiti uvjerenje podnoseći rukopis na konkurs.
