Füzes Miklós: Az alsó- és középfokú nemzetiségi oktatás története Délkelet-Dunántúlon 1945-1985 (Pécs, 1990)
Idegen nyelvű összefoglalók
SAZETAK POVIJEST OSNOVNOG I SREDNJEG OBRAZOVANJA NARODNOSTI U JUGOISTOCNOM ZADUNAVLJU 1945-1985 Miklós Füzes Autor prvi daje opsirni prikaz i analizu dogadaja unutar skolstva poslije 1945. imajuci u vidu, da su dosada izasle samo deklaracije i povrsni opisi. Organizacijsku praksu i njene rezultate suocava sa politickim, pravnim i didakticnim pitanjima. Rad je sastavijen pomocu mnogobrojnih, dosada nepoznatih arhivskih izvora i intervjua, koji mu daju vjerodostojnost. Dogadaje autor grupira u tri perioda: 1. Period izmedu 1945-1949, do pojave Ustava, u kojem sa sovjetskom okupacijom ukida se ranija praksa obrazovanja narodnosti i formira se nova u senci vanjsko politickih dogadaja i borbi koalicijskih partija. Narodnosno obrazovanje Nijemaca potpuno nestaje. 2. Period izmedu 1949-1972, u kojem skoro potpuno izumira ionako slaba nastava na hrvatskom, odnosno srpskom materinskom jeziku i umjesto nje formiraju se u sve vecem broju skole, u kojima se predaje narodnosni jezik. Organizacijski rad je u prvim godinama vrsila Komunisticka partija, pomocu svojih mjesnih organizacija. 1950. je ukinuta bezpravnost Nijemaca, uslijed cega pocinje nastava njemackog narodnosnog jezika. Nakon ekstenzivnog perioda razvitka slijedi od 1960. intenzivni, u kojem nazaduje skolska mreza i brojno stanje ucenika. 3. Period od 1972 do danas, u vezi je sa izmenom Ustava, u njemu su donekle zasticena gi*upna prava narodnosti. U interesu sto brzeg rjesvanja organizacijskog rada, partijske organizacije se u prvim godinama perioda ponovo ukljucuju u operativno upravljanje. Jedan do drugoga je teklo kvantotativno i kvalitativno razvijanje. Jedan nacin ovog poslijednjeg je rajonizacija skola, cija je vaznost sporna, posto u manjim naseljima ukidaju se skole, a ucenici su odvojeni od narodnosne sredine. U zadnjim godinama sve vise dolazi do izrazaja decentralizacija, mjesna inicijativa. Kvantitativni rezultati su postigli povoljni stupanj, ali skolska mreza nje uspjela drzati korak sa asimilacijom, koja se hranila iz urbanizacije i drustvene integracije. Dvojezicna nastava tek pocinje, a nastava na narodnosnom materinskom jeziku javlja se izuzetkom.
