Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1989. (Pécs, 1989)

Horvát nyelvű rezümé (Rohrerné Kovácsevics Zsuzsanna)

József Komanovics: Studija „Naseljavanja u Baranji 1930-ih i 1940-ih godina" ispituje politiku naseljavanja u vrijeme Horthyja u odnosu na Baranju, s posebnim osvrtom na nacionalnu manjinu. Usporedne tablice, grafikoni -u sravnjenju s državnim trendom dobro prikazuju promjenu stanovništva Baranje u periodu izme4u dva rata. András Rozs historičar-arhivist: „Organizacija Savjeza Turul u Pečuhu 19231945" Autor započinje lokalni pregled mađarskog desničarskog samoorganiziranja koje je bilo od bitnog političkog značaja u periodu između dva rata. Nakon pada komunističkog i socialdemokratskog upravnog ustrojstva 1919. pod utjecajem opsežnog samoorganiziranja i u centru južnog-Zadunavlja konstatuira se Savjez Turul i njegova sad ruga rs ka udruženja. Autor kroz detaljni prikaz organizacija, koja su formirana na Pečuškom naučnom fakultetu skicira samoorganiziranje desničarskih udruženja. Vince Vörös političar: Studija „Zlatnoklasasti pokret u Baranji" je od velikog značaja i dokumentarne je vrijednosti. Ona čini jedno poglavlje u memoaru pod naslovom „Életutam" (Moj životni put) koji je pod pripremom u Historijskom institutu Mađarske akademije znanosti. Rad govori o pokretu zemaljskog značaja, njegovom odrazu u Baranji, o djelatnosti Mađarske nezavisne partije malih posjednika u periodu između dva rata, koju je partija vršila radi povišenja stručne obrazovanosti poljoprivrednog društva, kao i za organizaciju nove generacije. Koljevka tog zemaljskog pokreta je bilo baranjsko selo Bakonja, a organizator sam autor. József Vonyó historičar: Studija „Dokumenti za organizaciju i djelatnost Partije nacionalnog jedinistva u Baranji" je nastavak rada autora, publiciranog u ranijim tomovima godišnjaka. Partija nacionalnog jedinstva je bila građanski pokušaj totalne diktature jednopartijskog ustrojstva u Mađarskoj. Arhiv partije je jedino u Branji ostao potpun. Zbog toga je studija od izvorne vrijednosti i pažnje je dostojna u zemaljskom smislu. Dezső Vargha arhivist: Studija pod naslovom „Pomaganje siročadi u gradu Pečuhu u svjetlu dnevnog lista Dunántúl 1929-1944" prikazuje naporni rad gradskoga poglavarstva Pečuha na području savlađivanja socijalne bednoće u tegobno vrijeme ekonomske krize i ratnih godina. István Király historičar daje jednu odličnu sintezu pod naslovom „Razvitak gajenja rogate stoke u županiji Baranji u periodu između 1848-1944" Autor je jedan od najboljih stručnjaka pitanja u državnom smislu. Taj kratak rad služi ujednom putokazom za sve one istraživače, koji se žele baviti problematikom gajenja rogate stoke tako u Baranji kao i u cijeloj zemlji. Po mišljenju autora, uzroci poslijeratnih nedostataka nisu samo pustošenja i ratni događaji, već i pogrešna koncepcija povećavanja stočnog fonda. László Szita ml. u studiji „Ovčarsvo u jugozapadnom-Zadunavlju između dva rata" kao inženjer-uzgojitelj daje analizu historijske, arhivske dokumentacije ovčarstva. Autor kroz detaljni prikaz triju županija Somođ, Baranja, Tolna daje uvid u brojno stanje i strukturu pasmine. Unutar toga istražuje uzroke neuspjeha u oplemenjivanju, a na kraju prikazuje livadarstvo i pašnjarstvo triju županija u periodu između dva rata. Klára T. Mérey profesor, ekonomski historičar u studiji „Industrija i trgovina južne Baranje od druge polovine XIX stoljeća do prvog svjetskog rata" je metodom historijske statistike vršila svoja istraživanja. Autor konstatuje, da relativno razvijene trgovačke i industrijske odnose regije determiniraju, dva, u to doba for-