Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1987/1988. (Pécs, 1988)

FORRÁSKOZLEMÉNYEK ÉS TANULMÁNYOK A NEMZETISÉGI KÉRDÉSRŐL A 19-20. SZÁZADBAN - Zavicajna istorija Baranje (Godisnjak Arhiva zupanije Baranja) 1987/1988

Zavicajna istorija Baranje 1987/1988. Urednik: László Szita I. STUDIJE O DRUŠTVENOJ I POLITIČKOJ PROŠLOSTI BARANJE U PERIODU IZMEĐU 16-20. VEKA Péter Rajczi na osnovu jednog izvornog dokumenta iz Augsburga obelodanjuje odjek mohačke bitke (29. aug. 1526) u štampi. Nakon okupacije Turaka posle izgradnje komorske uprave došlo je do razvitka i ojačanja županijske samouprave. Taj istorijski proces što počinje 1690-ih godina, prikazuje u svojoj studiji Gábor Béli. Rekonstruisanje prve glavne skupštine, zbog uništenih ranijih izvora, moguće je samo pomoću dokumenata iz 1698. godine. Županije već od 1701. godine počinju definirati pravila kao i vršiti popise poreza. Studija paralelno s prikazom županijske uprave daje prikaz početaka izgradnje puteva i mostova, kao i izgradnje tvrđa, a istovremeno možemo upoznati razne oblike crkvene materijalne potpore. Autor posebno ističe učešće županija u borbama protiv Turaka. Autor daje izuzetno detaljnu analizu i prikaz županijskog oficirskog hora. U dodatku možemo naći celokupan spisak oficira županije Baranje u periodu između 1693—1704. godine. Mária Anna Maró u studiji „Građani Pečuha (1697—1707)" prikazuje proces ponovog naseljavanja grada u poturskom periodu. Pored analize porekla i zanimanja građana, autor daje uvid u raznovrsnu strukturu građanstva. Pored ostalog možemo upoznati poreklo nemačkog građanstva. Mnoštvo tih građana doselilo se iz Bavarske i iz Austrije. Znatan je broj i doseljenika iz Hrvatske. Studija prikazuje građansku knjigu u kojoj je evidentirano 380 osoba. Autor pomoću navođenja kazala imena olakšava snalaženje u tom dokumentu. Studija Andrása Rozs prikazuje jedan popis iz 1747. godine na području vlastelinstva Sellye. Popis daje detaljnu analizu naselja: Nagyfalu, Ócsárd, Pázmány, Komló, Jánosi, Szopok, Hatvan, Kákics, Marócsa, Kisasszonyfa, Kiscsány, Oszró, Gilvánfa, Sósvertike, Sztára, Sellye. Većina tih naselja nalazi se u Ormánságu, južnom delu županije Baranje. Vlastelinstvo Sellye za vreme popisa je pripadalo kneževskom vlastelinstvu Batthyány - Montenuovo. Nakon turske vlasti ista naselja je posedovala porodica Draskovic, kasnije grof Traun. Popis sadrži opis stanovništva is društva, nadalje detaljno informiše o privređivanju na selu. Autor prikazuje popis na mađarskom jeziku sačinjen originalnom ortografijom, čime omogućuje proučavanje mađarskog jezika u 18. veku. U dodatku studije objavljen je topografski opis i uređenje vlastelinstva, gruntovno stanje kmetova, spisak njihovih usluga i jedinica mera. Na kraju studije