Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1985-1986. (Pécs, 1986)

ÖSSZEFOGLALÓK - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Szita László, fordította: Theodorné Gorjánác Rádojka)

ZAVIČAJNA ISTORIJA BARANJE (Godišnjak Arhiva županije Baranja) 1985/86. UREDNIK: SZITA LÁSZLÓ Arhiv obelodanjuje svoj 16. tom godišnjaka u kojemu je po petnaestogodišnjoj tradiciji prikazana izvorna arhivska građa i studije, napisane pomoću arhivskih dokumenata. Veliki broj naučnih radova bavi se prošlošću same županije Baranja, ali u godišnjacima nalazimo i studije o društvenom razvoju regije jugoistočnog-Zadunavlja. lako u malom broju no spomena su vredni i prikazi koji obuhvataju celo područje Zadunavlja, a uredništvo se ne ograničava ni od istorijskih problema zemaljskog karaktera. Kada izlaze iz štampe studije koje razmatraju zavičajnu, regionalnu ili zemaljsku istoriju i želi se njima ukazati i na razlike u postupcima i metodama rada koje proizilaze jedino iz specifičnosti određenog područja. Prvo poglavlje godišnjaka bavi se pitanjima o prošlosti Baranje i jugoistočnog-Zadunavlja u 18-20. veku. Nagy Lajos izvrsni istraživač osamnaestovekovne prošlosti baranjske varmeđe, ovaj put je izabrao temu „Pustošenja kuruca i Raca (Srba) u Baranji na početku 1704. godine" izlaqajuci tragičan sukob Srba i Mađara u tom vremenskom periodu. Pustošenje samog grada Pečuja, kojega su kako kuruci tako i Srbi razarali, stanovništvo u njemu poubijali, prikazano je u detaljima i autentično. Probijanje kuruca u Slavoniju, kontranapad srpskih graničarskih trupa, nemilosrdno razaranje Baranje autor opisuje verodostojno, nepristrasno. Demografska analiza pustošenja ku ruca i Srba slikana je u takvoj detaljnosti, kakvu u pređašnjim studijama nigde ne nalazimo. Pažnje je vredna studija i stoga što ie u njoj data prva rezimirana analiza razarajućeg ratnog pohoda te opširan prikaz teških ekonomskih posledica koje su zatim nastale. Sliku 0 ekonomskim prilikama autor dopunjuje poalavljem o stanju mađarskog življa na boljskom (Boly) vlastelinstvu u periodu između 1704-1720. godine, te opisom epidemije kuge u 1710. godini. Autor je preveo i izneo pred javnost baranjske podatke zemaljskog popisa iz 1712. godine, kojima je u velikoj meri proširio uvid u istorijske događaje vremena. Ovaj popis sadrži sledeće podatke: naziv naselja, ime vlastelina, ime kneza, imena kmetova i želira, broj gruntova, posejano zemljište, zemljište na ugaru, vinogradi, livade, šume, pašnjaci, trgovinske prilike, da li selo poseduje i pustaru; pak najvažnije informacije usko vezane za temu ratnoq pustošenja koje je dostiglo svoj vrhunac u istrebljivanju naroda s jedne strane 1 broju ubijenih kmetova 1704. godine, s druge. Sledeća studija razrađuje veoma svojstvenu temu. Odor Imre u radu ,,Plemićko društvo Baranje za vreme francuskih ratova" osvetljuje belu tačku u istraživanju zavičajne istorije Baranje. Istraživanje o plemićima, istraživanje o mađarskom plemićkom društvu s posebnim osvrtom na njihovu strukturu, predstavlja pitanje od posebne važnosti budući da njihov broj u odnosu na celokupno stanovništvo jeste srazmerno visok. U istorijskim istraživanjima i studijama veća je pažnja posvećena visokom plemstvu tj. aristokratiji, razumljivo, zbog njihovog značajnijeg političkog položaja, a manje je razmatrano pitanje sitnog plemstva iako je ono igralo zapazajuću ulogu u životu županije. Stoga značaj ove studije jeste poseban jer predstavlja rad koji osim analize društvenih prilika u županiji proširuje vidokrug na celu državu. U radu je izvršen popis plemićkih ustanaka i urađena je obrada listova ratne pomoći, a popis iz 1809. godine prati detaljna analiza. U posebnom poglavlju prikazan je proces preobraženja županijskog plemstva u razdoblju izmed'u 1687—1787. godine, opisane su promene nastale u imovinskim odnosima i specifič-