Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1982. (Pécs, 1983)"

IDEGEN NYELVŰ ÖSSZEFOGLALÓK - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Gorjánác Rádojka)

/// poglavlje Studije i dokumenti iz prošlosti narodnosti u županiji Baranji Lajos, Nagy: Položaj narodnosti na vlastelinstvu Baćanjija u Bolju posle urbari ju ma U istraživanju istorije naseljavanja u 18. veku velika zasluga pripada autoru. Studija stavlja pod anailizu vlastelinstvo porodice Baćanji 'koje se nailazi na području Baranje. Prvenstveno istražuje naselja u periodu između 1701 — 1704. godine te naseljavanja posle sklapanja mira u Szatmáru. Veliku pažnju poklanja naseljavanju nemačkog i južnoslovenskog življa te govori o politici naseljavanja u vremenu postanka majura. Rad je vredan pažnje i sa metodskog aspekta, dobar i preporučljiv primer, kako se mogu koristiti parnični dokumenti vlastelinstva (kao primaran izvor) za istraživanje prošlosti naseljavanja. Rad dotiče i problematiku veroispovesti narodnosti. Gorjanac, Radojka: Popis stanovništva iz 1919. godine u okupiranoj Baranji, po naredbi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Za period između 1918-1921. godine važan je događaj ;bio popis stanovništva izvršen po nalogu Narodne uprave i pomoću srpskih vojnih organa. Iz ogromne količine izvorne građe korišteni su najvažniji podaci 'koji reflektiraju na mesto popisa (popisana naselja svrstana su u abecedni red), na broj porodica i duša, na veličinu poseda, na zanimanje stanovnika. Podaci su grupisani po narodnosnom pripadnošću i veroispovesti. Rezultati popisanih naselja uspoređeni su sa mađarskim zemaljskim popisom te stavljeni pod kritičku analizu tj. naznačena su mesta gde je razlika u rezultatu toliko uočljiva da je verovatno u pitanju namerna izmena podataka, to su subjektivne tendencije koje su se potkrale prilikom popisa. Po istom principu je sproveden i sledeći popis iz 1921. godine s razlikom da su ga vršili Mađari. László, Szita: Razvoj školstva nemačke narodnosti u Mađarskoj na području jugoistočnog Zadunavlja u periodu između 1938—1944. godine Nedavno je pronađen veoma interesantan i pažnje vredan dokumenat, celokupna arhivska građa Ba'lázs Ferenca, referenta za narodnosno školstvo od oktobra 1938. do novembra 1944. godine. Njegovi izveštaji predsedništvu ministarstva i ministru prosvete i vere pa'k tajni izveštaji sastavljeni prilikom vršenja dužnosti školskog nadzornika po celoj zemlji te oelokupna građa izveštaja o školskim nadzorima na području Bačke i južne Mađarske u mestima privremeno priključenim Mađarskoj pružaju mogućnost na mnogostranu analizu narodnog školstva u tom razdoblju. Studija daje uvid u politiku državne uprave na polju narodnosnog škoJstva te predstavlja pregled situacije jedne regije (pobliže jugoistočnog Zadunavlja) na osnovu zapisa Balázs Ferenca. Među školama narodnosnog haraktera prvenstveno je posećivao škole sa nemačkim nastavnim jezikom. Studija rezimira građu osnovanu na mnogostranom zapažanju. O stanju nastave na maternjem jeziku daje egzaktnu sliku te ne pušta iz vida ni upliv nacionalno socijalističke tendencije u skoilstvu koja se javljala u krugu nemačke narodnosti. Pored nastavnog sistema jedinstvenog tipa iz 1935. godine prikazuje i neke slučajeve celokupne nastave na nemačkom jeziku ozakonjene 1941. godine. Studija nas upoznaje sa sve jačim uplivom germanističkih ideja na polju obrazovanja u zemljama srednje Evrope preko kojih osvetljuje prosvetnu politiku u Mađarskoj za vreme drugog svetskog rata.