Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1978. (Pécs, 1979)

ÖSSZEFOGLALÓK - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló a kötetben szereplő munkákról (Barics Ernő)

1. studenog 1918 i 21. ožujka 1919 g. bavi se odnosom i ponašanjem Hrvata, Srba i Nijemaca u okupiranoj Baranji od strane Srba do formiranja Mađarske sovjetske republike. Bez sumnje glavno pitanje tog razdoblja jeste formiranje političkog statuskvoa. Nije sporedno ni narodnosno pitanje u istaknutom razdoblju iako se može konstatirati a i rasprava to potvrđuje suprotnosti između narodnosti se nisu izoštrile. Autor rasvjetljava period okupacije sa jednog specifičnog stanovišta. Ferenc Tegzes ,,Izvještaji stručnog referenta za južnoslavenska pitanja pri Predsjedništvu ministrastva o baranskim Hrvatima i Srbima u prvoj polovini 1920-ih godina" pruža objavljivanjem dijela dokumenata istaknuta u naslovu obilnu građu o životu, kulturi i položaju Hrvata i Srba između dva rata. Stručni referent József Margitai u prvoj polovini 1920-ih godina u svojim izvještajima piše o 38 narodnosna sela. Autor rasprave je odabir dokumenata podredio mjesnim znanstvenim ciljevima te je iz proučenog dokumenata izdvojio podatke koji se odnose na tretirana pitanja a uzimat će se u obzir i za predviđeni Leksikon zavičajne povijesti Baranje. Zbog toga tek marginalno pokazuje na opcu političku koncepciju referenta i na šovinistička, asimilatorska nastojanja vlade. Gábor Kopasz u studiji „Varmeđijska preseljavanja stanovništva između dva rata" uzima u razmatranje pitanja raseljavanja stanovništva 30-ih godina našega stoljeća. Cilj ovih raseljavanja je bio da mnogočlane porodice koje su živjele u vrlo teškim socijalnim uvjetima presele u naselja u kojima je broj mjesnog stanovništva katastrofalno smanjen i trebalo je zakočiti put opadanju ljudstva i promijeniti nepovoljan priraštaj u tim mjestima. Jugoistočni ugao županije Baranje tzv. Ormánság već otprije je bilo područje sa odumiranjem stanovništva gledano sa demografskog aspekta. Ovo je tipično područje u kojem se njeguju tradicije „jedinice" tj. rađanje jednog djeteta. Naravno ovako uništavanje samoga sebe i veče skupine naroda nije karakteriziralo samo ovaj kraj a tendencija se ta nije izolirala u granicama te regije jer se sama pojava mora sagledati u kompleksu društveno

—ekonomskih faktora. „Importiranje" porodica s velikim brojem čeljadi vršilo se i iz drugih saobraženja naime i na taj način se nastojalo kočenje procesa demografskog opadanja Mađara i povećanja broja narodnosti. Autor se podrobno osvrće na razradu cijelog sustava raseljavanja # Na konkretnim primjerima ilustrira oblike seoba. Grupno raseljavanje je najtipičniji oblik jer velike porodice dolaskom na nova mjesta dobijaju proizvodna sredstva, odnosno potpadaju pod malozakupni sistem. Cilj ovih naseljavanja je bilo ojačanje mađarskih naselja. U radu se podrobno govori o socijalnim prilikama raseljenog stanovništva. Jedna studija godišnjaka ima za predmet razvoj poslije oslobođenja, osvjetljavanje političko

—povijesnog pitanja koji se uklapa u koncepciju godišnjaka. Njemačko pitanje spada među eksponirane teme narodnosne problematike. O tom pitanju se govori u razdoblju izmedi 1945—50 u studiji Józsefa Komanovicsa pod naslovom: „Odredbe o reguliranju stanja (položaja) njemačke narodnosti u Mađarskoj i sprovedba tih odredaba u godinama nakon oslobođenja zemlje (1945—1950)". Autor sumira rezultate svojih istraživanja o toj temi. Za istraživanja zavičajne povijesti daje nit — vodilju i utvrđuje koje odredbe i pravce treba uzimati u obzir u proučavanju položaja Nijemaca poslije oslobođenja u jugoistočnom dijelu Prekodunavlja. Daje podroban opis nastanka zakona o iseljavanju i odredbe odnosno njihovu sprovedbu. Najprije uzima u razmatranje zakon o iseljavanju iz 1945 g. zatim jed analiza vladine naredbe iz 1947 g.. Posebnu pažnju posvećuje u kojoj se mjeri pri sprovođenju poštuju intencije potsdamskog sporazuma. Autor ukazuje i na to da naredba donesena na pragu proleterske diktature pravednije ocjenjuje njemačko stanovništvo nego naredba koja je poslužila kao ishodište. U radu su predstavljene i konkretne akcije iseljavanja u Baranji i zemlji. Mađarske su vlasti primorane da okup-