Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1977. (Pécs, 1979)

VÁROSTÖRTÉNETI TANULMÁNYOK 19 — 20. SZÁZAD - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Barics Ernő)

Ferenc Tegzes: „Radnicka skola u Pecuhu" 1906—1914" (Izbor iz stampe k djelatnosti socijaldemokrotske parti je u Pecuhu.) Studija je ogledalo odabranih napisa iz Pécsi Naplóa (Pecuski vjesnik) lista gradjanske klase i Munkása (Radnik) lista radnika, tocnije socijaldemokrotske partije. Preko odabranih clanaka stampe socijaldemokrotske partije daje uvid autor studije u sadrzajni rad radnicke skole koja funkciómra pod upravom i protektoratum mjesnog ogranka socijaldemokrotske partije. Dokumentu jasno ilustriraju, odrazavaju rad i problème obucavanja radnika. Ukazuje se na sadrzajne, tematske i organizacione poteskoce poducavanja. Cjelovita je slika o tematici na osnovu koje radu u skoli. Obrazovna. prosvjetna koncepcija partije se lijepo vidi i dobre i lose strane. Iz tih se dokumenata da naslutiti sto su znali o kulturi covjecanstva, na kojoj su politickoj, obrazovnoj razini stajali radnici za koje je radnicka skola bila jedini izvor sticanja znanja. Neprijatelji skole i bespostedni kriticari bili su svemoguci klerikalni krugovi grada Pecuha. Ali pored katolicke crkve negativno su reagirali na djelovanje radnicke skole i vrhovni protestanski krugovi. O djelatnosti klera autor namjerava pisati u slijedecem broju godisnjaka. László Szita: „Dokumenti za povijest vojnog i rudarskog ustanka u Pecuhu 20. svibnja 1918 g." Otkrivanje i ispitivanje u naslovu pomenutih zbivanja vrseno je u cast sezdesete obljetnice ustanka. Autor stanje prije ustanka ispituje u konstelaciji vojnih ustanaka u monarhiji, a posebice i u svjetlu slicnih buna u Madjarskoj, analizirajuci pecuski ustanak u integralnoj povezanosti sa politickim prilikama i stanjem radnickog pokreta tog vremena u Pecuhu. Proucava kako se odrazavala u Pecuhu opca ekonomska i politicka kriza koncem rata, kakva je bila izravna veza izmedju te situacije i ustanka vojnika i rudara. Jedan od osnovnih razloga dogadjaja koji su potakli vojnike i radnike rudnika na pomísao o dizanju ustanka je bila Velika Oktobarska socijalisticka revolucija. i utjecaj boljsevistickih ideja, sto se sire preko raznih kanala. Drugi odlucujuci faktor je svakako ono snazno antiratno raspolozenje koje je kulminiralo svugdje prilikom odlaska vojnika na front. Mjesna politicka atmosfera, istupi za mir zborovanje, demonstracije, epizódé nacionalisticke euforije do krajnosti su izazvale negodovanje i nezadovoljstvo vojnika i radnika. Brutalne, militaristicke metode primijenjene protiv radnika u rudnicima ne birajuci sredva radi povisenja proizvodnje pod svaku cijenu zbog ukljucivanja rudnika u sistem ratnog pogona, duh suprotstavljanja i protivljenja rezultira koji jaca iz dana u dan. Zatvori su prepuni sa rudarima a u vojnickim zatvorima celije su prenatrpane vojnicima koji su u momentu ustanka stvarali najrevolucionarnije grupe. Oslobadjanje upravo tih vojnika iz zatvora izvrseno je hrabrom i smjelom akcijomsto je i znacilo znak i podstrek prosirivanja pokreta u oruzani ustanak koji se prosirio i na ulice grada gdje su se vodili ocajni i ostri okrsaji. Bitaka je trajala 8 sati na podrucju grada sa mnogo ubijenih i ranjenih na obje strane. Pecuska vojna komanda ugusuje ustanak sa sedmorostrukom premocu. Radnici rudnika su vodili oruzano borbu izolirano od vojnika jer suglasnost za zajednicko istupanje i borbu od strane vojnika boljsevika stigla je kasno.