Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1977. (Pécs, 1979)

VÁROSTÖRTÉNETI TANULMÁNYOK 19 — 20. SZÁZAD - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Barics Ernő)

// poglavlje Og/ed/ iz povijesti grada XIX—XX stoljece Géza Eperjessy u studiji: „Industrija u Pecuhu na koncu feudalizma" na osnovi dokumenata pohranjenih u Zemaljskom arhivu, te oslanjajuci se na rad ,,Katastar izvornih dokumenata o cehovskom orbtu u Madjarskoj" (I—II torn, Budimpesta 1975, 1977.) sto ga je izdao „Odbor za izucvanje povijesti obrta" u sastavu" Strucne komisije za proucavanje povijesti naselja pri vespremskom akademskom odboru Madjarske akademije nauka proucava stanje cehovskog i vancehovskog obrta u Pecuhu u periodu krize feudalizma. Odgovor na pitanje koju je ulogu odigrao obrt u zivotu Pecuha u periodu reformizma- autor trazi u primjeni metode historijske statistike. Analizirajuci podatke popisa iz 1828g. konstatira da je 27-30% glava obitelji radilo odnosno bavilo se obrtom. u. gradu. Iz tih cinjenica autor izvodi zakIjucak da se Pecuh u to vrijeme ubrajao u prvi red industrijki prosjecno razvijenih gradova u Madjarskoj. Jedan dio obrtnika, medjutim, slicno praksi ostalih slobodnih kraljevskih gradova i trgovista nije se bavio tijekom cijele godine obrtom vec se u proljece bavi vinogradarstvom u Ijeto takodjer, ali se ősim vinogradarstva bavi u ista godisnja doba i poljskim radovima itd. Broj obrtnika koji se, dakle u jesen i zimi bavi obrtom iznosi 31,6 % od ukupnog broja obrtnika. Stupanj razvoja obrta u Pecuhu pouzdanije ilustrira tendencija diferencijacije unutar samog obrta. Kompariranjem i ispitivanjem raznih cehovskih dokumenata, te na osnovu prije pomenutog katastra obrtnickih cehova, 1820-ih, 30-ih godina broj grana i zanimanja u obrtu iznosi unutar cehova 45 a izvan cehova 35, sto treba da znaci da su moguce grane i zanimanja u obrtu zastupljene u 80 % (minimalno) ili 90 % maksimalno. Time se Pecuh ubraja i red industrijski razvijenih slobodnih kraljevskih városi, te se nalazi neposredno iza Peste, Pozuna i Budima. Nastupanje i pojava nekih izvancehovskih zanata npr. iglara, Ijevaoca zvona, poslasticara, kavara, stampara, kipara, trgovca knjiga, cestara f rí zera, orguljara, bánjára, i si. svjedoci o visem stupnju nacina zivota u gradu i adekvatnim prohtjevima stanovnistva. Ispitivajuci proporcije zaposlenih obrnika u raznim granama obrta pada u oci prioritet koznih zanata i broj zaposlenih u njima. Pored toga mnogo je ljudi zaposleno u drvnoj i prehrambenoj industrijiu Pecuhu. Slicno praksi u ostalim gradovima Madjarske pecuski obrtici rade mahom s jednim ili dva pomocnika. Broj je pomocnika najveci u zidarskom, tesarskom i kamenorezackom zanatu. Autor studije na osnovu kategorija o oporezivanju majstora pokusava dobiti podatke o prihodima majstora cehova. Najbogatiji sloj cehovskih majs tora iznosi svega oko 10 %. Najmasovniji su majstori sa prosjecnim prihodima. Njihov broj iznosi blizu 50%. Omjer najsiromasnijih je oko 15%. Pri hodi izvancehovskih obrtnika su mnogo ujednaceniji. Autor analizirajuci molbe obrnika za oslobadjanje od „strucnih" putovanja i izgotovljenja uzornog remek-djela- dolazi do spoznaje, cinjenice da najveci dio obrtnika (mahom najbogatiji i oni sa prosjecnim prihodima) osim kuce i radionice posjeduju i vinograd cak i nesto oranice i livade. Slicno namjerama obrtnika u ustalim gradovima Madjarske i pecuski obrtnici