Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1977. (Pécs, 1979)

VÁROSTÖRTÉNETI TANULMÁNYOK 19 — 20. SZÁZAD - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Barics Ernő)

ZAVICAJNA POVIJEST BARANJE 1978. Urednik: László Szita / poglavje Studije i dokumenti za povijest zupanije Baranje od XV/. do XX. stoljeca Arhiv zupanije Baranje je ovim izdanjem, sveskom studija do sada objelodanio 10. „godisnjak" arhiva. Prva studija sveska nosi naslov: ,,Popisi poreza za 1951. g. iz secujsko-mohackog sandzaka" a napisao nju je Előd Vass. Unatoc publiciranju velikog broja dokumenata i studija u posljednjih deset godina — turska epoha — u povijesti zupanije Baranje cini takoreci neistrazeno podrucje. Stoga objelodanjivanjem historijskih izvora autor doprinosi boljem upoznavanju ekonomskog i demografskog stanja u 16. stoljecu. U svom radu prezentira porezne popise iz 162 sela i pustora. Prevodjenjem dokumenata sa turskog na madjarski jezik, taj period postaje dostupan i za znanstvena istrazivanja i za zavicajnu povijest. U poreznom popisu iz 1591. g. konkretno se navode dazbine pa se prema tome dobija uvid u ekonomsko stanje i moc stanovnista te godine. Ti nam dokumenti predocavaju i to koji su proizvodi karakterizirali pojedina naselja sto omogucuje uvid u strukturu poljoprivrednih proizvoda. Autor je izvrsio i znacajna istrazivanja za povijest istrazivanih naselja. Oslanjajuci se na rezultate znanstvenika-istrazivaca turske epohe kao sto su: Györffy, Káldy, Nagy, Reuter, Timár, Lajos, Nagy, on je rezultate komparirao i dopunio novim podacima. Za odredjivanje nacionone stukture stanovnista zupanije Baranje publiciranje tih izvora je od neprocjenjive vrijednosti. Obiteljska prezimena, pored toga sto omogucuju onomasticke analize, ocrtavaju i ilustriraju omjer pripadnika pojedinih narodnosti na torn podrucju. Zbornik podataka a pojedinim naseljima pruza u isto vrijeme i mnogo koristi za strucnjake koji pripremaju leksikon zavicajne povijesti zupanije Baranje. Győző Bezerédy pod naslovom: ,,Podaci za povijest Baranje u prvim decenijama nakon oslobodjenja od Turaka" objavljuje kraci napis za koji jecrpio gradju iz fundusa arhiva pod nazivom ,,lnquisitones" poznat kao zapisnik izjava svjedoka. Uvid u mnogostrani zivot zupanije, autor daje kroz prikaz vjerskih prilika. Uzrok imovinskih parnicenja izmedju predstavnika razlicitih vjeroispovijesti kao i vjerske suprotnosti sto su se javljale u parnicenju plemica-jeste cinjenica sto su za vrijeme turske okupacije nestali dokumenti o pravu na dati posjed. I plemstvo i crkva potvrdu i dokaz za pravo na odredjeni posjed i odgovarajuce imovinske odnose pokusavaju naci u izjavama svjedoka i izjava istih nakon obilaska hatara. Dokazi svjedoka, tocnije njihova svjedoœnja, iskazi otkrivaju i slicice, fragmente iz ekonomskog, drustvenog, vjerskog zivota tog vremena sto, zapravo, znaci uvid u zivot zupanije u potursko vrijeme.