Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1976. (Pécs, 1976)

ÖSSZEFOGLALÓK - Mohács város története (Szintézis a tanulmányok alapján: Szita László) Ford. Szerb-horvát nyelvre: Josip Kovacic

lezao podno brezuljka. Jenő Gyalókay, koji je u „Mohackoj spomenici" 1926. godine pisao o bici, na temelju tog opisa je i u svoju kartu ucrtao Földvár, ali na nesto vecoj udaljenosti, medutim, no sto bi odgovoralo za jedno ,,selo podno brezuljka". Po svoj prilici je tako postupio stoga sto je smatrao da - prema Brodaricsevu opisu — izmedu sela i brezuljka treba jos racunati s prostorom za smjestaj janjicara. U godinama nakon oslobodenja, konstante se nastavlja s istrazivanjem bojista, a za vrijeme iskapanja, koja je vrsio upravitelj muzeja baranjske zupanije, trazeci skupne grobove, pri dnu terase se doista naislo na jedno staro selo o kojem se, medutim, otkrilo da nije Földvár nego Merse. Rukovodilac iskapanja, direktor muzeja, László Papp, mislio je onda na to da je Brodarics, po svoj prilici, pobrkao dva naziva za mjesta. Osjecajuci, medutim, da se prije spomenut problem time ne rjesava, naime, da je podno brezuljka — a iza tog sela — upravo nemoguce smjestiti znatniju vojnu formaciju, istrazivanje je nastavljao i na drugim terenima. Béla Kiss je sa svojom ekipom, kod spomenutog zavoja potoka Borzé, otkrio rusevine jednog sela. To se naselje mozda moze poistovjetiti s Földvárom. Ako pristanemo uz tu koncepciju, pod upitnikom u torn slucaju ostaje jedino to kako je Brodarics mogao s ruba jednog od niza brezuljaka, na razmaku od, otprilike, 2,3 kilometara sjevernije, vidjeti Földvár, ako se isti nalazio pod bfijegom. Autor, koji je s obrizom na to pitanje vrsio lokalna terenska promatranja, tvrdi da je takav pregled prostora doista moguc. Tezu o tome da je Földvár bio uz Borzu, podrzava i ta okolnost sto je Földvár granicio s Merseom, odnosno - ako na mjesto Mersea pretpostavimo Földvár, onda se je trebao nalaziti na zaravni na kojoj je i Merse. Takvom naselju, medutim, dósad jos nisu otkriveni tragovi. Odredene se nedoumice javljaju s obrizom na to kako se po autorovoj skici moze predociti sultanovo taboriste. Suitana i njegov „generalstab" smjesta po prilici na jedan kilometar sjeverozapadno od Mersea na istoj terasi. Od tog je mjesta autorov „Földvár" udaljen nesto vise od 2 kilometara, a na torn su se mjestu smjestîli janjicari koji ne samo da su izvrsavali ratne zadatke, nego su sluzili i kao sultanova zastita. Istina je da, s obrizom na posljednju tezu, nisu bili narocito potrebni buduci da je u neposrednoj bltzini bila utaborena rezerva iz Rumelije, sto vise, tamo su logorovale i snage iz Anatolije. Sulejman, medutim, nije bio samo pratnja svojoj vojsci nego i njezin vojskovoda, pa je radi toga morao neprestano biti informiran o stanju na ratistu. Prva turska bojna linija bila je — prema autoru — na 3 kilométra po prilici od „turskog generalstaba", sto nadalje znaci da je skorotecama trebalo preci put od 6 kilometara da bi se donijela vijest, a isto toliko i za prijenos zapovijedi. Za isti je put bio potreban vremenski minimum od 40 do 50 minute, a treba uzeti u obzir da je pojave, o kojima su se davali izvjestaji, trebalo izvidjeti, kao sto je i nove zapovijedi trebalo odrediti i preispitati. Potpuno logicnim izgleda, sto se tice autorova dokazivanja o Földváru, da bi — ako je Földvár lezao na mjestu Mersea — i drugi madarski bojni red trebao biti s druge strane potoka Borze, koji je — ako i nije predstavljao ozbiljniju prepreku za vrijeme normalnih vremenskih prilika — ipak spomena vrijedan terenski faktor za preciznog Brodaricsa u vezi s dogadajima prvih dana, a sam Brodarics i spominje nesto tako kao da se on sam kretao s drugim bojnim redom. Studija iznosi jos n.z zanimljivih i vrijednih konstatacija u vezi s bitkom, a te konstatacije unapreduju problamatiku mohacke bitke, bez obzira hoce Ii od strane vojnih historicara dobiti pozitivnu ili negativnu ocjenu. Jedan od glavnih zadataka znanstvenog godisnjaka arhiva sastoji se u tome da u sto znacajnijem kvantitetu objavi takve izvore i dokumente koji su organski vezani uz istrazivacke rezultate sto se objavljuju u doticnom godisnjaku, odnosno koji su vezani uz tematiku sto se u njem istice i obraduje. Prilikom publiciranja dokume-