Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1976. (Pécs, 1976)

ÖSSZEFOGLALÓK - Mohács város története (Szintézis a tanulmányok alapján: Szita László) Ford. Szerb-horvát nyelvre: Josip Kovacic

stoljeca, s detaljnim predstavljanjem ekonomskog zivota, citalac si — na osnovu dviju studija — moze stvoriti cjelovitu sliku o razdoblju koje pocinje od oslobodenja ispod turskog gospodstva i traje do prijelaza u XIX stoljece. Svojim drugim dijelom, ovaj rad se bavi detaljnom prezentacijom drustvene strukture Mohaca u XVlll stoljecu. Dok je struktúra trgovista u prvoj polovini XVlll stoljeca definirana sastavom madarsko—juznoslavenskih narodnosti, u drugoj polovini stoljeca najznacajniji faktor u novonastalom sastavu stanovistva predstavlja doseljavanje njemackog stanovnistva. Analizirajuci cinioce sto utjecu na razvoj grada, kao i njegov rast s obzirom na uvjete koje mu pruza okolno podrucje, autor je pokazao i to koliko je — pored geografskih faktora — znacajnu ulogu odigrao i uspjesan zavrsetak bőrbe koja se vodila protiv vlastelina. Usprkos tome, u razvoju mohackog trgovista uocljivi su i zastoji, jer u njegov sistem privredivanja nisu ukljucene one vrste inovacija koje bi isle za uvodenjem suvremenijih oblika zemljoradnje. Napredak je u obradi vodoplavnih terena mogao uslijediti tek onda kad su izvrseni radovi u svrhu obrane od poplava. I autor slijedece studije, Kálmán Kordhordó, pod naslovom ,,Stanje mohackog trgovista u privredi i stanovnistvu tijekom prve polovine XIX stoljeca", bavi se istrazivanjem ekonomskog razvoja mjesta i formiranjem njegova pucanstva. Autor analizira sva ona pitanja koja su — u raznim oblicima - tretirana kroz prethodne tri studije ovog sveska. Dakle, bavi se privredom i formiranjem pucanstva u socioloskom i narodnosnom pogledu. S obzirom na to da je autor i dósad publicirao poglavito radove o temama iz povijesti agrarnih pitanja, nastojao je da u istrazivanju razvojá Mohaca obrazlozi adekváton problem u prvom redu s obzirom na razdoblje prelaza stoljeca i gradanske revolucije, Trgoviste Mohac, doduse, spada u posjed pecuskog biskupa, ali mu se polozaj ocito razlikuje od uobicajenih vlastelinsko-kmetskih odnosa. Njegov polozaj, naime, nije bio odreden urbarijem nego tzv. kraljevskom rezolucijom. U prvoj polovini XIX. stoljeca suodnos mu je bio definiran ugovorom koji je skopljen 1796. godine. U smislu tog ugovora, izmedu ostalog, da bi se otkupili od tlake i dimnice, biskupu su godisnje piacali 500 forinti. Mohac je tezio prema nezavisnosti. Znacajan se momenat u torn smislu zbio 1840. godine, kad grad dobivá kraljevski privilegij, sto, medutim, nije znacilo da se oslobodio od obveza prema zemaljskom gospodaru. Zbog toga su upucivali molbe vladaru i samom pecuskom biskupu da bi se za stalno otkupili. No, takvo sto se ostvarilo tek 1848. godine zajedno s ukidanjem kmetstva. Izmedu grada i vlastelinstva odvijao se bezbroj sporova, u kojima su Mohacani stitili svoja prava i podrucja. Iz vecine tih sporovc vlastelin je izlazio kao stranka koja prolazi slabije, odnosno koja je izgubila. Ekonomsku i politicku snagu Mohacani su crpli iz toga sto su se stanovnici samo djelomicno bavili zemljoradnjom, a vecinom su zivjeli od obrta i trgovine. Oranice su se sredinom stoljeca jako usitnile, vecina njihovih vlasnika posjedovala je tek osminu parcele (tri jutra). Mohacko stanovnistvo je inace slobodno raspolagalo vlasnistvom svoje zemlje, tj. slobodno su je prodavali i kupovali. Oranice su koristili po sistemu tropoljne obrade, a na njima su uzgajali zito (poglavito mjesavinu psenice i razi), te kukuruz. Uslijed znacajnog uzgoja domacih zivotinja, veliku su ulogu ígrale i livade te pasnjaci. Sredstva za zivot gradskom su stanovnistvu, ősim oranica i vinograda te uzgoja stoke na Otoku, osiguravali obrt i trgovina. Mohac je poslije Pecuha bio najznacajnije trgovacko mjesto u zupaniji. Izvor zivotnih sredstava vecini je stanovnika dolazio od tegljenja brodova, ukrcavanja i iskrcavanja, te transporta proizvoda. Godisnje su mogli drzati pet drzavnih sajmova, na kojima je osobito znacajan bio promet stokom. Odavle su stoku tjerali u udaljene zupanije, pa cak i u inozemstvo. S obzirom na obrt, Mohac je u Baranji takoder na